Nedostatak avionskih mjerenja, posebno onih s visina od 10 do 12 km, mogla bi imati štetan učinak na prognoze
Kad govorimo o vezi pandemije korona virusa i
zrakoplovstva, prvo što nam pada na pamet su štete koje će na
globalnoj razini pretrpjeti zrakoplovne kompanije, ali i
proizvođači koji svoju robu transportiraju avionima. Međutim,
prema mišljenju Europskog centra za srednjoročne
prognoze (ECMWF), ova bi kriza mogla utjecati i na vremenske
prognoze, piše
RTL.
Inače, prognoze ECMWF-a kod nas su poznate pod popularnim nazivom
“Norvežani” jer se njihovi podaci distribuiraju u mobilnoj
aplikaciji “yr.no” koja je kod nas poznata kao jedna od
najtočnijih aplikacija za predviđanje vremena. Malo tko zna da se
radi o jednom od najvećih svjetskih centara i jednom od najboljih
globalnih modela za prognozu vremena u sljedećih desetak dana.
Da bi se pokušalo zaustaviti širenje virusa, značajno se smanjio
broj avionskih letova, a s njima je pao i broj meteoroloških
mjerenja koja koriste veliki meteorološki centri.
Numerički modeli za vremensku prognozu bit će to točniji što je
točnije stvarno stanje atmosfere. Zbog toga se, prije nego što
započnu proračuni budućeg stanja atmosfere, obavlja proces
takozvane asimilacije podataka koji opisuju početno stanje
atmosfere. Asimilacija je zapravo probavljanje podataka svih
vrsta opažanja koja imamo na raspolaganju, a osim prizemnih
podataka, koji se skupljaju na dobro nam poznatim bijelim meteo
kućicama, podaci se skupljaju radiosondama odnosno mjerenjima
koja se dobivaju sa sondi koje se s meteoroloških postaja
balonima šalju u zrak, satelitima, radarima, a u sve to
pribrajaju se i podaci koje sa svojih ruta dostavljaju
zrakoplovi.
Jedan od glavnih izvora avionskih mjerenja (ABO) u svakodnevnom
prognoziranju vremena je program Svjetske meteorološke
organizacije za prijenos podataka (AMDAR). Sljedeće dvije karte
ilustriraju kako je smanjenje broja letova utjecalo na europske
AMDAR izvještaje.
Brojna avionska mjerenja stižu od američkih zrakoplovnih
kompanija koje gusto pokrivaju Sjedinjene Američke Države, ali
europski i drugi programi imaju značajan doprinos. Europski
izvještaji, kojima upravlja EUMETNET, najveći su udarac
pretrpjeli sredinom ožujka, a ostali su svjetski programi
značajno smanjenje zabilježili su u posljednjoj dekadi mjeseca,
piše
RTL.
“Prema informacijama avionskih kompanija, jasno je da će europska
pokrivenost AMDAR podacima biti smanjena za najmanje 65 % i u
sljedećih mjesec dana, a očekuje se da će se nastaviti i tijekom
ljeta”, rekao je Steve Stringer, EUMETNET-ov program
menadžer. Geografska pokrivenost podacima padat će i na ostatku
globusa tijekom sljedećih nekoliko tjedana.
“Predviđamo značajno smanjenje u dostupnosti američkih podataka u
sljedećim tjednima, a izvjesno je da će to imati određeni utjecaj
na prognoze naših modela”, rekao je Christopher Hill iz
američke nacionalne meteorološke službe (NOAA).
Australski AMDAR program zasad je u uobičajenim
gabaritima. Douglas Body iz australske meteo službe
(BOM) očekuje da će se i to promijeniti jer Qantas krajem ožujka
ukida međunarodne letove i smanjuje broj domaćih letova za 60 %.
Manji broj meteoroloških podataka prikuplja se na teretnim
letovima, na koje ova situacija znatno manje utječe nego na
putničke letove.
Utjecaj zrakoplovnih mjerenja na prognoze
ECMWF-a
Prošle godine napravljen je niz testnih prognoza bez korištenja
avionskih podataka, upravo zato da se utvrdi koliki utjecaj na
rezultate imaju zemaljski podaci. Najveći utjecaj na prognoze
imaju podaci s visina gdje je tlak 250 do 200 hPa, odnosno s
visina od 11 do 12 km, što je tipična visina krstarenja većine
zrakoplova. Geografski, najveći utjecaj imamo na sjevernoj
hemisferi, i za vjetar i za temperaturu. Najveći utjecaj je na
prognoze za 24 sata unaprijed, ali se značajan utjecaj vidi i do
7 dana unaprijed.
Procjena važnosti različitih opažanja u 2019. godini pokazala je
da zrakoplovni podaci čine 13 % utjecaja svih podataka korištenih
u ECMWF-ovim modelima. Otprilike dvije trećine toga proizlazi iz
podataka o vjetru na različitim visinama iznad zemlje.
Utjecaj avionskih podataka različit je u različitim prognostičkim
modelima. Britanska meteo služba Met Office procjenjuje ovaj
utjecaj na oko 8 %, a američki model NRL/FNMOC oko 9%. Regionalni
sustavi predviđanja koje koriste mnoge europske zemlje, kao što
je primjerice i naš meteo model ALADIN, također uvelike ovise o
avionskim podacima.
Ukratko, broj zrakoplovnih podataka značajno je opao u
posljednjih nekoliko tjedana, kako u Europi, tako i na globalnoj
razini. Sljedećih dana i tjedana očekuje se daljnje smanjenje
njihovog broja, što će svakako utjecati na kvalitetu prognoza.
Studije osjetljivosti u ECMWF-u pokazale su da uklanjanje svih
avionskih mjerenja smanjuje točnost prognoza vjetra i temperature
na visinama na kojima se odvija bitna atmosferska dinamika i do
15 %, a određeni utjecaj vidljiv je na prognozama do 7 dana
unaprijed. Manji, ali još uvijek statistički značajan, je utjecaj
na prognozu prizemnog tlaka može imati odstupanja i do 3%.
Covid-19 imat će utjecaj i na ostale vrste mjerenja i motrenja
što bi se moglo dijelom ublažiti povećanjem broja takozvanih
radiosondažnih mjerenja. Satelitski podaci, koji su posljednjih
desetljeća uvelike doprinijeli povećanju točnosti prognoza, daju
nam brojne informacije o stanju temperature i vlage, ali ne i o
strujanjima u atmosferi. U siječnju 2020. godine ECMWF je počeo
koristiti podatke o vjetru sa satelita Aeolus. “Rezultati Aeolusa
pokazuju da još uvijek ima puno prostora za poboljšanje početnih
uvjeta u polju vjetra”, kaže Lars Isaksen, voditelj grupe za
daljinska motrenja ECMWF-a. “Ovi će podaci dijelom popuniti
nedostatak zrakoplovnih podataka”.
To znači da će se točnost prognoza koje su dostupne u meteo
aplikacijama značajno smanjiti, a vaši prognostičari suočit će se
s izazovnim prognoziranjem na temelju manje točnih numeričkih
izračuna. Naše prognoze samo se dijelom temelje na kompjuterskim
izračunima, veliku ulogu igra i sposobnost analize ogromnog broja
materijala i prognostičko iskustvo. Ova nas situacija vraća
nekoliko godina, pa i desetljeća unazad, u vrijeme kad smo
raspolagali s mnogo manje materijala nego sada. U nadi da se
kvaliteta prognoza koju dobivate od živih i još uvijek zdravih
meteorologa neće znatno smanjiti, mogli bismo ovo shvatiti kao
natjecanje koje će pokazati tko je u ovome poslu vještiji.