Nakon ograničavanja kretanja, pandemija koronavirusa donijela je i Vladin prijedlog da se privremeno omogući praćenje lokacije mobitela građana.
Ovakvo zadiranje u Ustavom zaštićenu privatnost građana naišlo je
na nemali otpor u Saboru, u kojem oporba, ali i vladajući HNS,
potporu mjeri uvjetuje amandmanima kojima bi se u zakon ugradili
osigurači za slučaj da vlast ovu mjeru pokuša zloupotrijebiti i
nakon smirivanja epidemije.
– Neprihvatljivo je to što ne postoje odredbe što se s tim
podacima čini nakon što mjera prođe, niti je predviđeno
izvještavanje osobe – upozorio je SDP-ov Peđa
Grbin i zatražio ograničavanje mjere na osobe u
samoizolaciji, obavještavanje praćenih osoba, uništavanje
podataka nakon isteka mjere…
>>> Sve informacije, savjete, pitanja i
ostalo o koronavirusu pogledajte klikom ovdje!
U zahtjevu da se u zakon ugrade osigurači oporbi se priključio i
vladajući HNS i dio zastupnika manjina, dok su manje stranke
izričito protiv mogućnosti praćenja lokacije mobitela. U Saboru
smo tako svjedočili jednoj od rijetkih situacija u kojima na istu
stranu staju Miro Bulj, Hrvoje Zekanović, Anka Mrak
Taritaš i Mirando Mrsić, koji se redom boje da će nam
pod krinkom zaštite zdravlja u zakon ući “kukavičja jaja” koja
mogu dovesti do urušavanja demokracije.
Jučer se postavilo i pitanje procedure po kojoj se privremeno
mogu suspendirati ustavna prava. SDP je za proglašenje
izvanrednog stanja u kojem bi se to moglo učiniti isključivo
dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Je li proglašavanje
izvanrednog stanja nužno i mogu li se ovakve mjere donijeti i bez
dvotrećinske većine, upitali smo ustavne stručnjake, koji o ovom
pitanju nisu suglasni. Riječka profesorica Sanja
Barić dijeli mišljenje da je za nadzor lokacije mobitela
potrebna dvotrećinska većina i ne vidi razlog zašto se ona ne bi
postigla.
– Nema razloga da ne bude dvotrećinske većine jer ovo nije
vrijeme za bildanje političkih mišića. No, mjeru bi svakako
trebalo sadržajno i vremenski ograničiti – kaže Barić. Smatra da
bi zakon trebao izrijekom propisati da je praćenje moguće samo u
precizno utvrđenom vremenskom periodu, u kojem zasjeda Sabor.
– Treba napisati da se mjera primjenjuje za razdoblje epidemije,
primjerice do 15. srpnja ili 15. rujna, a ako se kasnije pokaže
potreba dulje primjene, Sabor može produljiti trajanje odredbe –
objašnjava Barić i dodaje da je nužno precizirati i postupanje s
prikupljenim podacima nakon prestanka mjere. Time bi se, uvjerena
je, uklonile sve bojazni i teorije zavjere tipa Big Brothera.
Mato Palić s osječkog Pravnog fakulteta drži,
međutim, da se oko ovog zakona digla nepotrebna panika te da se
radi o politiziranju zbog blizine parlamentarnih izbora. Uvjeren
je da za donošenje ove mjere nije potrebna dvotrećinska većina, a
izričito je protiv proglašenja izvanrednog stanja koje je, kaže,
“puno veći đon od ovih mjera”. Palić upozorava da izvanredno
stanje u sebi nosi puno veće opasnosti za demokraciju od mjera
koje predlaže Vlada, primjerice da si izabrani saborski
zastupnici tada mogu produljiti mandat.
– Ne treba zazivati izvanredno stanje ako tijela države mogu
funkcionirati. Ova epidemija nije ugrozila opstojnost RH – tumači
Palić. Uvjeren je da se praćenje lokacije mobitela bez problema
može uvesti na temelju članka 16. Ustava, koji u slučaju ugroze
javnog zdravlja omogućuje ograničenja ustavnih prava zakonom,
dakle natpolovičnom većinom svih zastupnika.
Što se tiče prigovora da zakonom nije precizirano ni trajanje
mjere ni što će se učiniti s podacima prikupljenim tijekom
epidemije, Palić drži da je dovoljan osigurač zakonski zahtjev da
se praćenje provodi u skladu s posebnim propisima, koji policiji
onemogućuju zloporabu prikupljenih podataka. Koju bi ustavnu
odredbu trebalo primijeniti u ovoj situaciji, nije bio načisto ni
predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je
najavio da će se za savjet obratiti Ustavnom sudu, no od tamo je
dobio “odbijenicu”.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović,
naime, tumači da je na Saboru da odluči o suspenziji prava, a
Ustavni sud može reagirati samo naknadno, ukaže li se potreba.
– Ustavni sud neće davati nikakva mišljenja Hrvatskom
saboru koji nije ovlašten to tražiti od nas, a niti Ustavni sud
ima ovlast davati takva mišljenja. Na Saboru je da o tome odluči
– bio je jasan Šeparović. Podsjeća i da su neka ustavna prava
ograničena kroz Zakon o konverziji i lex Agrokor, i to na temelju
članka 16. Ustava, bez dvotrećinske većine te da Ustavni sud ni u
jednom ni u drugom slučaju nije našao povrede Ustava. Takva
poruka mogla bi se iščitati i kao “blagoslov” da se ustavna prava
i ovoga puta ograniče bez dvotrećinske, natpolovičnom većinom
svih zastupnika u Saboru.
Predsjednik Ustavnog suda, međutim, nije isto što i Ustavni sud
pa se Saboru može dogoditi da mu se s te instance naknadno ukinu
odluke. Dvotrećinsku većinu ipak će teško postići pa je
vjerojatnije da će se ići na kvalificiranu, no ostanu li HNS i
“manjinci” pri jučerašnjim stavovima, izgledno je da će Vlada
morati amandmanom popraviti predloženi tekst i ugraditi odredbe
koje će osigurati da, kada epidemija jednom prođe, mjere
pravovremeno budu stavljene izvan snage. U protivnom, ne samo da
neće moći dobiti većinu za svoj prijedlog, nego bi mogli i
podgrijati sumnje u nečasne namjere. Iz
Ureda predsjednika Republike Zorana Milanovića,
koji bi u slučaju izvanrednog stanja s premijerom donosio te
odluke, poručili su da prate situaciju, ali za komentar nisu bili
spremni.
