Vijesti / Koronavirus u Međimurju
Koronavirus u Međimurju
PRIJEPORI Ima li mjesta panici? Žestok otpor Vladinu zahtjevu za praćenje lokacije mobitela
Miroslava Novak Hranjec/Ilustracija

praćenje putem mobitela

PRIJEPORI Ima li mjesta panici? Žestok otpor Vladinu zahtjevu za praćenje lokacije mobitela

Nakon ograničavanja kretanja, pandemija koronavirusa donijela je i Vladin prijedlog da se privremeno omogući praćenje lokacije mobitela građana.

Ovakvo zadiranje u Ustavom zaštićenu privatnost građana naišlo je na nemali otpor u Saboru, u kojem oporba, ali i vladajući HNS, potporu mjeri uvjetuje amandmanima kojima bi se u zakon ugradili osigurači za slučaj da vlast ovu mjeru pokuša zloupotrijebiti i nakon smirivanja epidemije.

– Neprihvatljivo je to što ne postoje odredbe što se s tim podacima čini nakon što mjera prođe, niti je predviđeno izvještavanje osobe – upozorio je SDP-ov Peđa Grbin i zatražio ograničavanje mjere na osobe u samoizolaciji, obavještavanje praćenih osoba, uništavanje podataka nakon isteka mjere...

>>> Sve informacije, savjete, pitanja i ostalo o koronavirusu pogledajte klikom ovdje!

U zahtjevu da se u zakon ugrade osigurači oporbi se priključio i vladajući HNS i dio zastupnika manjina, dok su manje stranke izričito protiv mogućnosti praćenja lokacije mobitela. U Saboru smo tako svjedočili jednoj od rijetkih situacija u kojima na istu stranu staju Miro Bulj, Hrvoje Zekanović, Anka Mrak Taritaš i Mirando Mrsić, koji se redom boje da će nam pod krinkom zaštite zdravlja u zakon ući “kukavičja jaja“ koja mogu dovesti do urušavanja demokracije.

Jučer se postavilo i pitanje procedure po kojoj se privremeno mogu suspendirati ustavna prava. SDP je za proglašenje izvanrednog stanja u kojem bi se to moglo učiniti isključivo dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Je li proglašavanje izvanrednog stanja nužno i mogu li se ovakve mjere donijeti i bez dvotrećinske većine, upitali smo ustavne stručnjake, koji o ovom pitanju nisu suglasni. Riječka profesorica Sanja Barić dijeli mišljenje da je za nadzor lokacije mobitela potrebna dvotrećinska većina i ne vidi razlog zašto se ona ne bi postigla.

– Nema razloga da ne bude dvotrećinske većine jer ovo nije vrijeme za bildanje političkih mišića. No, mjeru bi svakako trebalo sadržajno i vremenski ograničiti – kaže Barić. Smatra da bi zakon trebao izrijekom propisati da je praćenje moguće samo u precizno utvrđenom vremenskom periodu, u kojem zasjeda Sabor.

– Treba napisati da se mjera primjenjuje za razdoblje epidemije, primjerice do 15. srpnja ili 15. rujna, a ako se kasnije pokaže potreba dulje primjene, Sabor može produljiti trajanje odredbe – objašnjava Barić i dodaje da je nužno precizirati i postupanje s prikupljenim podacima nakon prestanka mjere. Time bi se, uvjerena je, uklonile sve bojazni i teorije zavjere tipa Big Brothera.

Mato Palić s osječkog Pravnog fakulteta drži, međutim, da se oko ovog zakona digla nepotrebna panika te da se radi o politiziranju zbog blizine parlamentarnih izbora. Uvjeren je da za donošenje ove mjere nije potrebna dvotrećinska većina, a izričito je protiv proglašenja izvanrednog stanja koje je, kaže, “puno veći đon od ovih mjera”. Palić upozorava da izvanredno stanje u sebi nosi puno veće opasnosti za demokraciju od mjera koje predlaže Vlada, primjerice da si izabrani saborski zastupnici tada mogu produljiti mandat.

– Ne treba zazivati izvanredno stanje ako tijela države mogu funkcionirati. Ova epidemija nije ugrozila opstojnost RH – tumači Palić. Uvjeren je da se praćenje lokacije mobitela bez problema može uvesti na temelju članka 16. Ustava, koji u slučaju ugroze javnog zdravlja omogućuje ograničenja ustavnih prava zakonom, dakle natpolovičnom većinom svih zastupnika.

Što se tiče prigovora da zakonom nije precizirano ni trajanje mjere ni što će se učiniti s podacima prikupljenim tijekom epidemije, Palić drži da je dovoljan osigurač zakonski zahtjev da se praćenje provodi u skladu s posebnim propisima, koji policiji onemogućuju zloporabu prikupljenih podataka. Koju bi ustavnu odredbu trebalo primijeniti u ovoj situaciji, nije bio načisto ni predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je najavio da će se za savjet obratiti Ustavnom sudu, no od tamo je dobio “odbijenicu“.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, naime, tumači da je na Saboru da odluči o suspenziji prava, a Ustavni sud može reagirati samo naknadno, ukaže li se potreba.

 – Ustavni sud neće davati nikakva mišljenja Hrvatskom saboru koji nije ovlašten to tražiti od nas, a niti Ustavni sud ima ovlast davati takva mišljenja. Na Saboru je da o tome odluči – bio je jasan Šeparović. Podsjeća i da su neka ustavna prava ograničena kroz Zakon o konverziji i lex Agrokor, i to na temelju članka 16. Ustava, bez dvotrećinske većine te da Ustavni sud ni u jednom ni u drugom slučaju nije našao povrede Ustava. Takva poruka mogla bi se iščitati i kao “blagoslov” da se ustavna prava i ovoga puta ograniče bez dvotrećinske, natpolovičnom većinom svih zastupnika u Saboru.

Predsjednik Ustavnog suda, međutim, nije isto što i Ustavni sud pa se Saboru može dogoditi da mu se s te instance naknadno ukinu odluke. Dvotrećinsku većinu ipak će teško postići pa je vjerojatnije da će se ići na kvalificiranu, no ostanu li HNS i “manjinci” pri jučerašnjim stavovima, izgledno je da će Vlada morati amandmanom popraviti predloženi tekst i ugraditi odredbe koje će osigurati da, kada epidemija jednom prođe, mjere pravovremeno budu stavljene izvan snage. U protivnom, ne samo da neće moći dobiti većinu za svoj prijedlog, nego bi mogli i podgrijati sumnje u nečasne namjere. Iz

Ureda predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji bi u slučaju izvanrednog stanja s premijerom donosio te odluke, poručili su da prate situaciju, ali za komentar nisu bili spremni.

Pročitajte i ovo
Najgledaniji video
Najgledanija galerija
Izdvojeno

Vezani članci

Reci što misliš!