Svetkovina Tijelova je nerazdvojiva od Tijelovske procesije
A ona se prvi put dogodila u Kölnu, u Njemačkoj sedamdesetih
godina 13. stoljeća te se je u 14. stoljeću raširila po mnogim
katoličkim zemljama i poprimila veličanstveno obilježje.
Posvećena se hostija nosila u monstranci (pokaznici) koja je bila
napravljena od zlata i veoma raskošno urešena. Svećenik bi nosio
hostiju, puk bi pjevao i molio, a djeca i mladi bi posipali
cvijeće tamo kuda bi Presveto Tijelo Kristovo prolazilo. Sličan
običaj održao se u Prelogu i do današnjih dana.
Tradicionalna procesija uz blagdan Tijelova, okupila je i ove
godine članove brojnih udruga s područja Preloga, odnosno Župe
sv. Jakoba u Prelogu. Misno slavlje predvodili su župnik
Antun Hoblaj te župni vikar Dominik
Cestar, a procesija je prošla ulicama Preloga te je
nakon procesije uslijedilo i tradicionalno druženje svih
okupljenih.
Blagdan Tijelova jedan je od značajnijih za instituciju Katoličke
Crkve, a počeo se obilježavati u 13. stoljeću kada je augustinska
redovnica sveta Julijana iz samostana kod
belgijskoga grada Liegea, u jednom viđenju punoga Mjeseca,
vidjela mrlju.
Puni je Mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao
svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti
oltarski sakramenat. Na njezinu zamolbu mjesni biskup
Robert de Thorote u svojoj je biskupiji uveo
blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, odnosno sv.
Euharistije.
Blagdan je papa Urban IV. 8. rujna 1264. bulom htio ustanoviti u
cijeloj Crkvi, nakon što je jedan svećenik 1263. u mjestu Bolseni
u Italiji lomeći posvećenu hostiju, zapazio da iz nje kaplje krv
te se slijeva po oltaru što je proglašeno euharistijskim čudom.
No papa Urban je umro prije nego je uspio ispuniti svoj naum. Tek
je u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio blagdan na cijelu
Rimokatoličku Crkvu.