Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, u spomen na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, obilježen je i ove godine na području Grada Preloga
U Prelogu je položeno cvijeće i upaljene svijeće na grobu Juraja
Lajtmana, na Groblju Sv. Stjepana u Prelogu, a u sklopu
obilježavanja ovog dana na području Međimurske županije položeni
su vijenci i upaljene svijeće i kod rodne kuće dr. Ivana
Novaka u Macincu, na grobu dr. Vinka Žganca u
Vratišincu, na grobu dr. Ivanu Novaku na gradskom groblju u
Mihovljanu te kod spomen – ploče ocu Kapistranu Geciju, na
Katoličkom domu u Čakovcu.
Prigodom obilježavanja Dana sjedinjenja Međimurja s maticom
zemljom Hrvatskom održana je i svečana akademija u Zgradi Scheier
u Čakovcu.
U Prelogu su se okupili predstavnici Međimurske županije, župan
Matija Posavec te njegov zamjenik Josip
Grivec, predstavnici Grada Preloga sa gradonačelnikom
Ljubomirom Kolarekom te članovima Gradskog
vijeća Grada Preloga, predsjednica Mjesnog odbora Prelog
Anica Naranđa, predstavnici Ogranka Matice
hrvatske u Čakovcu te članovi povijesne postrojbe Zrinske garde
Čakovec.
U kratkom obraćanju, gradonačelnik Kolarek je istakao: “Veliki
dio svog života, Juraj Lajtman, kao odvjetnik
proveo je u Prelogu. Prije Prvoga svjetskog rata, bio je uz
Luku Purića, doktora Ivana
Novaka, Ignaca Lipnjaka, Vinka
Žganca, jedan od najustrajnijih i najzaslužnijih
pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između
Mure i Drave.
Kao župnik najprije je djelovao u Daruvaru, a onda u Kotoribi,
gdje je, utemeljivši hrvatski pjevački zbor, razvio vrlo široku
kulturnu aktivnost među međimurskim Hrvatima.
Smatrajući da se preko glazbe mogu kulturno uzdizati i djelovati
mladi hrvatski domoljubni svećenici, njegovom zaslugom osnivaju
se pjevački zborovi u Macincu i Kotoribi, a kasnije i u drugim
mjestima hrvatskog Međimurja. Juraj Lajtman 1912. godine, zajedno
s Ivanom Kuharom i Ignacom
Lipnjakom sastavio je i tiskao u Zagrebu glasoviti
molitvenik na hrvatskom jeziku za međimurske Hrvate “Jezuš,
ljubav moja”.
U svim događajima koji su prethodili oslobođenju Međimurja, Juraj
Lajtman više je od jednog desetljeća radio vrlo plodotvorno.
Pišući u hrvatskom tisku, poglavito u Katoličkom listu, Juraj
Lajtman pokazao se i kao vrstan publicist”.
Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom u spomen na
donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.
U Rezoluciji od 9. siječnja 1919. godine, koja je
jednoglasno donesena na velikoj skupštini međimurskih Hrvata na
trgu pred franjevačkom crkvom u Čakovcu, stoji:
“U Hrvatskom je narodu u Međimurju od uvijek živjela želja da se
politički sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika.
Imperijalizam mađarske države, koji je nasilnom mađarizacijom
htio od raznih naroda bivše države Ugarske stvoriti jedinstveni i
jednojezični mađarski narod,- kao što nije uspio kod ostalih
nemađarskih naroda, – tako nije uspio niti kod međimurskih
Hrvata.
Uzprkos najvećeg nasilja i najžešće mađarizacije ipak je hrvatski
narod u Međimurju uščuvao svoj jezik i živu želju za oslobođenje
izpod tuđinskog jarma. Kad je pobiedila ideja velikog
predsjednika sjeverno-američkih država Wilsona o samoodređenju
naroda, osjetili su i međimurski Hrvati da i oni imaju pravo na
slobodu i život. Mađarske su vlasti htjele još jednim posljednjim
udarcem u klici uništiti ovu težnju naroda za slobodom, te su
mnogi sinovi našega naroda morali tu težnju platiti vlastitom
krvlju.Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova
naše krvi i jezika.
Zato danas Hrvati iz cieloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj
obćoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu
Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i
samosvjesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od mađarske
države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i
protiv svoje volje.”