Rođendan, i to stotinu i dvadeseti po redu, proslavila je, u ponedjeljak 30. listopada, Knjižnica i čitaonica Grada Preloga
Kratka svečanost održana je u prostoru Multimedijalne dvorane
Muzeja Croata insulanus Grada Preloga te u prostoru Knjižnice i
čitaonice. Uz nekadašnje djelatnike Knjiižnice, prijatelje
knjižničare, predstavnike projektnih partnera i partnerskih
ustanova, svečanosti su nazočili i Ivona Despot,
voditeljica Službe za arhivsku i knjižničnu djelatnost
Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske,
Dragutin Glavina, predsjednik Skupštine
Međimurske županije te Ljubomir Kolarek,
gradonačelnik Grada Preloga, koji je posebno istaknuo kako mu je
čast i zadovoljstvo što je gradonačelnik Grada Preloga, grada u
kojem djeluju Knjižnica sa ovako bogatom povijesti.
Svima su domaćini bile ravnateljica Knjižnice i čitaonice Grada
Preloga Maja Lesinger te djelatnica Knjižnice
Dominika Lukačić Murković.
Preloška knjižnica je osnovana uz pučku školu 25.10.1903. u
vrijeme mađarizacije i mađarske uprave, ali je osnivanje hrvatske
knjižnice i čitaonice povezano uz djelovanje Hrvatske seljačke
stranke nakon I. svjetskog rata. Knjižnica je nastavila djelovati
i nakon II. svjetskog rata te se s manjim zastojima održala sve
do danas. Godina 2013. bila je prijelomna za rad i razvoj
Knjižnice jer je preseljena u nove moderno opremljene prostore u
centru Grada, te je postala dostupna i vidljiva svim kategorijama
korisnika i članova. Knjižnica i čitaonica Grada Preloga narodna
je knjižnica koja svojim ležernim pristupom korisnicima omogućava
ugodan boravak u knjižnici te nudi brojne kvalitetne usluge.
Knjižnica nudi brojne zabavne i edukativne programe za sve
uzraste te nabavlja najnovije naslove za sve ljubitelje pisane
riječi.
Knjižnica i čitaonica Grada Preloga sudjeluje u raznim inozemnim
i tuzemnim projektima i kampanjama a najviše je orijentirana na
čuvanje nematerijalne i materijalne baštine, usmenih predaja te
zapisivanju povijesti, narodnih običaja, vjerovanja, mitova i
legendi. KIČ Prelog nosi epitet inovativne, kreativne i aktivne
male knjižnice te je reprezentativni primjer uspješnosti u kojoj
veliku ulogu igra lokalna zajednica. Knjižnica i čitaonica Grada
Preloga narodna je knjižnica koja svojim ležernim pristupom
korisnicima omogućava ugodan boravak u knjižnici te nudi brojne
kvalitetne usluge.
Brojne su i nagrade koje su stigle u našu knjižnicu. Knjižnicu je
2017. godine Hrvatsko knjižničarsko društvo proglasilo Knjižnicom
godine, a 2020. je osvojila međunarodnu nagradu za inovativnost.
Time je stala uz bok većim knjižnicama, ali i ostala još uvijek
nedostignuti ideal i uspjeh u kategoriji malih narodnih knjižnica
u Republici Hrvatskoj. Knjižnica nudi brojne zabavne i edukativne
programe za sve uzraste te nabavlja najnovije naslove za sve
ljubitelje pisane riječi.
Prije rezanja slavljeničke torte, otvorena je i izložba
Zdenka Bašića, pod nazivom “Zaboravljeni
dnevnik”.
Zdenko Bašić u Zagrebu je završio Školu primijenjene umjetnosti i
dizajna te Akademiju likovnih umjetnosti (Odsjek za animirani
film i nove medije), a povjesničarka umjetnosti Romina
Peritz o njemu je zapisala: “Ilustrator i animator
Zdenko Bašić jedan je od vodećih autora fantazije na hrvatskoj
umjetničkoj sceni. Reputaciju i ime stekao je svojim
vizualizacijama starohrvatske mitologije i priča koje mu je u
djetinjstvu pričala baka, a u kojima spaja naoko nespojivo –
upotrebom modernih alata i različitih kompjuterskih programa,
stvara efekt starinske, klasične i minuciozno rukom crtane
ilustracije.
Za njegov je prepoznatljivi izričaj specifično i to da često
koristi lutke, 3D modele koje uz pomoć računala prenosi u drugi
medij, bilo da se radi o ilustraciji ili animiranom filmu.
Rezultat su čudesni i bajkoviti prizori koji nas s jedne strane
vraćaju u prošlost, ali istodobno i prebacuju u neke druge,
paralelne i tajanstvene svjetove, koji u Bašićevim začudnim
scenografijama moguće da su i svojevrsne vizije budućnosti. Barem
kako je ovaj autor zamišlja. U radovima na izložbi “Zaboravljeni
dnevnik” Bašić uspješno spaja svoje intimne zapise i jedinstvenu
ikonografiju, slikovni jezik temeljen na staroslavenskim
mitovima.”