Dan državnosti je obilježen misom za domovinu u crkvi sv. Jakoba u Prelogu, polaganjem vijenaca na spomenik Krešimiru Madiću u Čukovcu, spomen ploču Ivanu Sokaču u Oporovcu te na spomenik Domovinskom ratu u Prelogu
Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga
demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990.
godine. Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga
Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i
brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici
vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka
Domljana, za potpredsjednike Ivicu
Percana, Stjepana
Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan
Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke
Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom
prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako
konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak
na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj
civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
Od donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima,
spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine
sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora.
Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim
danima u Republici Hrvatskoj u studenome 2019., koji se
primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i
prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike
Hrvatske.
Misom za domovinu u crkvi sv. Jakoba u Prelogu, polaganjem
vijenaca na spomenik Krešimiru Madiću u Čukovcu,
spomen ploču Ivanu Sokaču u Oporovcu te na
spomenik Domovinskom ratu u Prelogu, obilježen je u Prelogu Dan
državnosti. Uz kratki glazbeni program, obilježavanju Dana
državnosti nazočili su predstavnici Grada Preloga, mjesnih odbora
s područja Grada Preloga, predstavnici udruga proisteklih iz
Domovinskog rata, kao i udruga s područja Preloga.
Dakle, 30. svibnja 1990. godine utemeljen je prvi demokratski
izabrani Hrvatski sabor. Konačno, poslije dugo vremena i
raznolikih režima, koji su svojom prisilom ili duhovnom obmanom
tjerali hrvatski narod na sam rub opstanka, Hrvati su stekli
pravo da budu svoji na svome, da djeluju na crti vlastitih
interesa, a ne unutar nametnutog zajedništva, nazivalo se ono
Ugarskom, Austrijom, Austro-Ugarskom, kraljevskom ili
socijalističkom Jugoslavijom.
Fotogaleriju pogledajte klikom ovdje.