Grad Mursko Središće nositelj je projekta PRŠI – projekt razvoja širokopojasnog interneta koji obuhvaća područje od Grada Mursko Središće do općina: Selnica, Sveti Martin na Muri, Štrigova, Gornji Mihaljevec, Sveti Juraj na Bregu, Nedelišće, Strahoninec i Šenkovec.
Investicija je vrijedna 60 milijuna kuna, dok Grad Mursko
Središće i općine koje su dio projekta ne snose nikakve
financijske obveze s obzirom na to da će se projekt financirati
sredstvima EU i Hrvatskog Telekoma.
Kako su radovi u punom jeku i polako se privode kraju, dana
12.05.2023. godine u Murskom Središću održani je radni sastanak
na kojem su bili prisutni predstavnici Hrvatskog telekoma,
voditelj projekta Marijan Matvijev, gradonačelnik Grada Mursko
Središće Dražen Srpak sa suradnicima, predstavnici Općine
Nedelišće, Općine Štrigova i Općine Gornji Mihaljevec te
načelnici Općine Lopatinec, Anđelko Nagrajsalović i Općine Sveti
Martin na Muri, Martin Srša.
Uvodno je Hrvatski telekom iznio ciljeve ovog EU projekta koji je
definiran na način da se osigurava brža usluga za “bijele
adrese”, a koje su definirane na način da nisu u obuhvatima
komercijalnog interesa te imaju dostupne brzine manje od 30 mbps.
Iz tog proizlaze problemi centara pojedinih mjesta u obuhvatu
projekta. Naime, u centrima pojedinih mjesta gdje postoji
telekomunikacijski čvor bakrene mreže u krugu od otprilike 800 m
oko tog čvora već jesu dostupne brzine iznad 30 mbps te iz tog
razloga adrese nisu mogle ući u PRŠI koji je subvencionirani od
strane Europske unije.
Na sastanku su postavljena konkretna pitanja na koja je voditelj
projekta Marijan Matvijev, predstavnik Hrvatskog telekoma d.d.
dao odgovor:
1. Dio centra mjesta Lopatinec nije u obuhvatu “bijelih
adresa”, da li ti korisnici mogu već sad dati zahtjev?
Sami centar Lopatinca je takozvana “siva zona” u kojoj već
postoji mogućnost brzine 30 mbps. Da bi se omogućila optička
infrastruktura u tom području potrebno je kroz privatne
investicije napraviti novi projekat izgradnje optičke mreže. Samo
to područje neće biti riješeno dok ne uđe u plan izgradnje nekog
od operatora ili općine/grada.
2. Kakva je situacija kod pojedinih “sivih adresa” u
blizini bijele adrese u Lopatincu?
Kabelske trase za bijele adrese su projektirane i izvode se sa
minimalno 20% rezerve optičkih niti u odnosu na broj bijelih
adresa. Rubno područje koje je u blizini bijelih adresa moći će
dobiti priključke kroz korisnički zahtjev no nakon završetka EU
projekta. Korisničke zahtjeve za ta rubna područja očekuje se da
će se moći predati od početka sljedeće godine, a o čemu će
javnost biti obaviještena. Rubna područja su ona gdje ima samo
nekoliko nepokrivenih adresa, a kraj njih ili u njihovoj blizini
je prošao glavni kabel koji napaja bijele adrese.
3. Do kad se planira završetak projekta?
Projekt će se završiti do kraja 2023. godine
4. Kad se pošalje prijava na mail
prikljucak-murskosredisce@t.ht.hr ljudi dobe odgovor da nisu
obuhvaćeni projektom, a ne dobiju odgovor kad će se moći
prijaviti, da li je moguće slati drugačiji odgovor?
Da, svakako. U odgovoru će se promijeniti i pojedinačno će se
odgovarati ukoliko su adrese u rubnim područjima te će moći
podnositi zahtjev za priključak nakon završetka EU projekta ili
su u sivim zonama za koje treba potpuno novi projekt izgradnje
mreže, te nemaju kratkoročne mogućnosti za podnošenje zahtjeva.
5. Da li ste trebaju prijaviti korisnici koji su u
projektu?
Da, svi koji žele priključak trebaju se javiti, a kada dobe
priključak trebaju predati korisnički zahtjev kada žele
uključenje usluge preko optičkog priključka. Radi dodatnog
prikupljanja interesa za priključak, poslani su anketari
Hrvatskog telekoma na teren.
6. Centri mjesta su najnaseljeniji, ima najviše poduzeća,
a nisu obuhvaćeni projektom?
Svjesni smo, to je svugdje problem na EU projektima. Nisu u
kratkoročnom planu jer se treba pokrenuti projektiranje, a sive
zone su objašnjene u sklopu odgovora na 1. pitanje.
7. Predlažemo odgovor ljudima da su upiti građana
zabilježeni.
Svakako, upiti građana i jesu zabilježeni, onih koji jesu na
bijelim adresama, kao i onih koji nisu. Budući odgovori će se
prilagoditi kao što smo već dali u odgovoru na 3. pitanje.
8. Kad se projektiralo bilo je riječi o 100%-tnom
pokrivenosti područja, zašto to nije na kraju tako ispalo? Nema
nekih kuća na popisu. Radi se o tri kuće koje su korisnici HT-a i
da li će općina morati to platiti?
Projektiralo se u skladu sa popisom bijelih adresa koje daje
HAKOM u suradnji sa lokalnim samoupravama. Svaki od korisnika
koji nije na bijeloj adresi može se svrstati pod odgovor broj 1
ili 2. Ako nisu sigurni mogu poslati mail na adresu
prikljucak-murskosredisce@t.ht.hr. Kad korisnik podnese zahtjev
mi ćemo o svom trošku omogućiti priključak na rubnim područjima
gdje smo to i u mogućnosti.
Priključci su besplatni za sve jer se prilikom realizacije
zatražene usluge automatski radi i priključak.
Primarno se ide graditi gdje je loša usluga, a ne kod postojećih
korisnika. Cilj projekta nisu korisnici pojedinog operatora već
izgradnja infrastrukture kroz PRŠI projekt.
9. Što je konkretno za te 4 kuće u SV. Martinu koje nisu
obuhvaćene?
Na zahtjev će se odgovoriti, 4 rubne kuće će se moći riješiti
sljedeće godine. 4 rubne kuće nisu problem. Ali gdje ih je više
morati će se raditi projekt, a npr. to je Lopatinec, Sv. Martin,
Mursko Središće, Selnica i to uglavnom središta mjesta gdje je
postojeći HT čvor za bakrenu telekomunikacijsku infrastrukturu. U
svakoj općini/gradu ima 3-4 takvih područja.
10. Mi imamo cca 11.000 bijelih adresa, da li se mogu svi
spojiti?
Da, mogu se spojiti svih 11.000 korisnika + 20%.
11. Kako se može ovom mrežom koristiti i drugi
teleoperater, da li Vam se već tko javio za Međimursku
županiju?
Drugi operator se može u potpunosti koristiti ovom mrežom. Mreža
je otvorenog tipa sagrađena u skladu sa HAKOM pravilnikom koji
diktira da se svakom korisniku omogući pristup na mrežu. Ne, za
sada se od drugih operatora nitko nije javio za spajanje na
mrežu. Kada pojedini korisnik želi uzeti uslugu od svojeg
operatora (koji nije Hrvatski telekom), a preko optičke mreže
treba tražiti od svog operatora da mu se omogući usluga. Sam
operator dalje traži najam niti ili kanala od Hrvatskog telekoma
d.d.
12. Tada bi oni koristili Vašu mrežu?
Da, drugi operator koristi našu izgrađenu mrežu do priključne
kutije na objektu dok drugi operator postavlja svoju opremu u
prostor korisnika, npr. ruter.
13. Ako neki drugi operater izvodi radove da li se on
treba javiti općini/gradu?
Nije naša nadležnost, no svakako se svatko tko izvodi radove na
javnoj ili privatnoj površini mora javiti vlasniku, tražiti
njegove uvjete i suglasnost.
14. Ja sam korisnik Optime i želim optiku, kako
postupiti?
Morate kontaktirati svog operatora na način: U mom naselju
izgrađena je optička mreža. Molim Vas da mi omogućite da ostanem
Vaš korisnik, a spojim se na optiku.
15. Da li se može dati kontakt ako se netko želi
prebaciti na HT?
Da, molim Vas javite se na prodajni centar, preko HT Internet
stranica ili na telefon korisničke službe: 0800-9000.
16. Ljudi doživljavaju da je mreža HT-ova i da kod drugih
ne mogu koristiti uslugu, HT tako prezentira, a i drugi operatori
se ne trude obavijestiti korisnike.
Hrvatski telekom gradi mrežu otvorenog tipa u skladu sa
HAKOM-ovim pravilima koju može koristiti svaki operator. Svaki
korisnik, svakog operatora može zatražiti uslugu preko optičke
mreže kako smo i objasnili na primjeru iz pitanja 14. Dužnost je
operatora da zatraži od HT-a korištenje izgrađene mreže ukoliko
želi svojim korisnicima omogućiti veće brzine.
17. Da se osvrnemo na brege, koji je status izgradnje
stupova za baznu stanicu u okolici Štrigove?
Ishođeni su uvjeti građenja, nakon čega su se ljudi pobunili te
su privremeno zaustavljene daljnje aktivnosti. Konkretne
informacije o nastavku ćemo dati kada se situacija razriješi.
Adrese koje jesu u planu za rješavanje putem optičke mreže izvode
se po planu.
18. Zašto se sve pokrilo stupovima osim Štrigove, da li
ima viših interesa? Zbog čega samo tu stupovi?
Postojeći stupovi ne bi osigurali potrebne brzine. Vrlo
vjerojatno zbog topologije brdovitog kraja. PRŠI projekti koriste
tehnologije tipa optičke mreže kao i bežične tehnologije velikih
brzina. Telekomunikacijski stručnjaci za planiranje fiksne
pristupne mreže su sagledali sva područja i napravili optimalnu
kombinaciju tehnologija za najbolje rješenje.
19. Kaj je s time kaj bi se stanica prebacila na
vidikovac?
Nema informacija o tome. Nije dio ovog projekta.
20. Dokle ste došli s prijavama?
Mogu sa zadovoljstvom reći da smo prošli maksimum broja
priključaka koji će se realizirati preko EU ugovora, 2.400
“bijelih adresa”. Za sada je izvedeno 360adresa , a ukopčanih 180
usluga, najviše na području Peklenice, Križovca i šireg područja
Lopatinca. I za ostale adrese se i dalje mogu podnositi zahtjevi,
iste će realizirati HT neovisno o EU ugovoru.
21. Da li se nakon završetka projekta mogu prijaviti svi
na bijelim adresama?
Naravno, to nam je interes. Već smo terenskim grupama predali
zahtjeve iznad potrebnog broja prijava i to se paralelno radi.
22. Ako smo kod drugog operatera, npr. Optime? Tko će
napraviti priključak?
HT radi sve radove priključka na objekt, drugi teleoperater
donosi samo svoj ruter na uključenje.
23. Da li se Vama u ovih 2400 priključaka broje i
priključci drugih operatera?
Da, broje se svi koji zatraže priključak, neovisno o tome imaju
li aktivnu uslugu kod bilo kojeg operatera.
24. Ima slijepa ulica u Brezju. Sve su adrese u bijelim
poljima, moja nije, dovedena je optika do zadnje kuće i
ostavljeni su kolutovi kabla na nekim mjestima. Imamo li
mogućnost priključenja.
Odgovoreno na 2. pitanju. Radi se o rubnoj adresi za koju imamo
kapacitete u kabelu te će se moći podnijeti zahtjev sljedeće
godine.
25. Na području Općine Nedelišće su krenuli
priključci?
Nisu još, započinjemo radove na glavnoj trasi za koju je ishođena
građevinska dozvola. Za Pretetinec je napavljeni dio koji se
izvodio sukladno pravilniku o jednostavnim građevinama, a za
ostatak je ishođena građevinska dozvola i tu će radovi započeti
krajem svibnja.
26. Kako stojimo sa Gornjim Mihaljevcem?
Dio za koji je ishođena građevinska dozvola izvodi se u 6. i 7.
mjesecu. U sklopu projekta ishođeno je ukupno 13 građevinskih
dozvola.
27. A Sveti Martin?
Prvi kabinet i mreža u SvMnM je završeni, uskoro kreću
priključci. Tolice SV. Martin do kraja mjeseca odrađeno, a dio
koji ide na građevinsku dozvolu, dio Sv. Martin, Gradiščak u 7.
mjesecu je planirano.
28. Koju brzinu puštate korisnicima?
Za sad najčešće 200/100 ima mogućnosti i 500/200. To je osnovni
profil na optici. Neovisno o tome što se do sada puštalo, to nisu
ograničenja brzine, tj. Mogu se pustiti i veće brzine ukoliko
korisnik zatraži.
Marijan Matvijev, kao predstavnik Hrvatskog telekoma zahvaljuje
se na dobroj suradnji svim partnerima na projektu.