Gradska zajednica kulture Čakovca u okviru obilježavanja Dana Grada održala je praizvedbu, a dan kasnije i premijeru međimurskog mjuzikla "Zlatni cinkuš” u Srednjoj školi Čakovec
Mjuzikl su pripremili čakovečki amateri te je uključena većina
članica gradske zajednice, čak njih 14, a oko 100 osoba sveukupno
sudjeluje u ovom velikom projektu.
Tekst je napisala Kristina Štebih, režiju
potpisuje Dejan Buvač, a glavne uloge
tumače Tamara Korunek, Bojan Jambrošić, Siniša
Obadić i Tonka Pasarić, uz
dirigenta Tomislava Cvrtilu. Za
koreografiju su zaslužni Nikolina Mekovec i
Nikola Kotur, koji je ujedno voditelj
projekta, voditeljica pjevanja je Lana
Cvrtila, scenografiju potpisuje Ivan
Levačić, a kostimografiju Gospodarska škola
Čakovec, učenici obrazovnog sektora moda, tekstil i koža, pod
vodstvom Andreje Modrinjak i
Ana-Marije Bogdanović.
Uz 15 glazbenih točaka u izvođenju Tamburaškog orkestra
“Stjepan Bujan – Stipić” Čakovec, Gradskog
puhačkog orkestra Čakovec, Dixieland banda Čakovec i Big banda
Čakovec, pridruženi su im i gostujući
glazbenici Monika Nekić, Danijel Dušec, Dorotea
Božić Palašek, Vanja Jerković, Maja Magdalena Barić i
Gabi Špoljarić.
Na sceni se izmijenjuje velik broj glumaca koji preuzimaju glavne
i sporedne uloge u mjuziklu, uz podršku ostalih sudionika
iz Kazališne družine “Štolcer” Čakovec, Dramskog studija
DADA – KD Pinklec, Dječjeg gradskog kazališta Čakovec, KUU-e
“Veseli Međimurci” Čakovec, KUD-a Žiškovec i Studija suvremenog
plesa “Teuta” Čakovec.
Mjeseci, pa i godine truda i rada, od ideje do realizacije,
urodili su plodom te je čakovečka i međimurska publika napunila
dvoranu dvije večeri zaredom te ovacijama nagradila ovu kako su
je nazvali “čakovečku pripovijest z mužikom, plesom i
popevanjem”. Ali ona je ponudila mnogo više, kroz tužnu ljubavnu
priču prisjetila nas je na povijest Čakovca i njegovo bogatstvo u
ljudima i sugrađanima, omogućila uživanje u kadrovima prošlosti,
a pritom i pokazala svu raskoš talenta međimurskog amaterizma.
U ovoj pripovijesti vraća se u prošlost, u dva vremenska
razdoblja. U jednome se govori o počecima kinematografije, ali i
drugih društvenih i političkih zbivanja između dva svjetska rata
te je posvećen židovskoj zajednici, uvelike zaslužnoj za
gospodarski i društveni razvoj modernog Čakovca, dok se u drugoj
odaje počast međimurskoj tradiciji i baštini, nezaobilaznoj u
današnjoj slici grada.
Lili Rosenberg fiktivni je lik, kći vlasnika
čakovečkog kina tridesetih godina prošlog stoljeća koja na
počecima zlokobnih političkihzbivanja u Europi živi naizgled
normalan mladenački život, uz svoje prijateljice sanja o
svjetskim pzornicama te voli skromnog, ali talentiranog mladića
Ivu. Roditeljska briga, političke spletke i igra
nepredvidivosti dvoje mladih vode ka nekim drugačijim završecima.
U tom dijelu priče srećemo i neke stvarne osobe iz prošlosti,
poput proslavljenog tenisača Franje Punčeca, gospodina
Andrije ili gospođe Almire,
nezaobilaznih ljudi u radu prvih kina u Čakovcu.
Ivo zvani Hollywood, u drugom se dijelu priče vraća u svoj rodni
kraj, tridesetak godina stariji. Sada je priznati umjetnik kojem
brojna putovanja čine svakodnevicu, no zaustavlja se nešto duže u
prigradskom Mihovljanu gdje ga tamošnjimještani mole za pomoću
pripremi nastupa folkloraša povodom dolaska istaknutog političkog
dužnosnika u njihovo mjesto.
Osim savršenosti u izvedbi, Ivo traži i ostatke uspomena iz
mladosti te lica kojih ovdje već dugo nema. Glasni, nespretni,
ali i angažirani folkloraši se, osim za nastup, pripremaju i za
direktan prijenos prvog čovjekovog slijetanja na Mjesec. Priča
prati i jednog od voditelja KUD-a i njegove romantične zavrzlame
s nekoliko žena. Osim Ive i njegove ljubavi, dvije priče povezuje
plesni lik Cige, nositelja vijesti i
nijemogpromatrača njegovih sugrađana i njihovih sudbina.