U izložbenom prostoru Općeg odjela Knjižnice "Nikola Zrinski” Čakovec održano je svečano otkrivanje biste Nikole Zrinskog Čakovečkog
Radi se o bisti koju su financiranjem omogućili Grad Čakovec i
Zrinska garda Čakovec, a čiji je autor kipar Boris
Leiner, koji zbog bolesti nije mogao prisustvovati
svečanosti. Novo umjetničko djelo u čakovečkoj knjižnici zajedno
su otkrili gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka
Cividini, predsjednik Zrinske garde
Čakovec Đuro Bel, župan Međimurske
županije Matija Posavec i
ravnateljica knjižnice Ljiljana Križan, uz
prisustvo gardista Zrinske garde Čakovec te mnogobrojnih
uzvanika.
Gradonačelnica: “Nikola je jedini Zrinski koji
je svom imenu i prezimenu dodao pridjev Čakovečki te tako ime
našeg grada prenosi širom prostora i vremena”
Nikola VII. Zrinski, velikan je hrvatske i europske povijesti
čije ime nosi upravo najveća i najstarija knjižnica u
Međimurju. “Samim time, smatrali smo kako je i više nego
primjereno upravo ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige završiti
dostojanstveno, postavljanjem biste čovjeku čija djela još uvijek
odzvanjaju kroz povijest te koji je u njoj ostao zapamćen i kao
pisac, intelektualac te prosvjetitelj”, rekla je uvodno
gradonačelnica Čakovca i dodala kako je upravo Nikola jedini
Zrinski koji je svom imenu i prezimenu dodao pridjev Čakovečki te
tako ime našeg grada prenosi širom prostora i vremena. “Hvala
gradonačelnici što je naša ideja o postavljanju biste pala na
plodno tlo, hvala knjižnici i Međimurskoj županiji koji su nam
ovo omogućili. Želja da se postavi ova bista krenula je još prije
dvije godine, ponosan sam što smo to danas realizirali, a već
planiramo i korak dalje, postavljanje spomenika na čakovečkom
trgu – Nikole Zrinskog na konju. Samo ako se priča o našim
Zrinskima te cijeni Nikola Čakovečki, razvija se Zrinska garda
Čakovec i cijelo Međimurje”, u svom govoru je istaknuo
predsjednik garde.
Župan Posavec najavio pripreme za obilježavanje 360.
obljetnice smrti Nikole Zrinskog 2024. godine
“Velik broj prisutnih je večeras na svečanosti, redom onih
koji vode i na čelu su ustanova koje promiču našu povijest i
bogatstvo. Zrinska garda kao stožerna udruga koja promiče Zrinske
diljem svijeta odabrala je dobar trenutak za postavljanje biste,
koji će nam poslužiti kao početak priprema za ono što nas čeka
2024. godine, a to je 360. obljetnica smrti Nikole Zrinskog i
svečanosti kojima ćemo ga baštiniti cijele godine. O nama ovisi
koliko ćemo slaviti naše velikane, Zrinske i Frankopane, obitelji
koje su ostavile veliki trag u europskoj povijesti”,
naglasio je međimurski župan, dodavši kako je s riječkim županom
dogovorena suradnja na projektu “Putevima Frankopana”, kojim će
se renovirati kašteli, a zajedno će graditi puteve Frankopana
diljem Hrvatske, pa sve do Bečkog Novog Mjesta.
Ravnateljica se pritom osvrnula na bogati životopis i život
hrvatskog bana. “Knjižnica se ponosi što nosi ime velikog
bana, vojskovođe i pjesnika, Nikole Čakovečkog. Ostavio nam je u
nasljeđe vrijedna djela, a osim što je bio vrsan književnik, bio
je i izvrstan poliglot te govorio čak šest jezika. Obitelj
Zrinski općenito ima značajnu ulogu za razvoj ovog kraja,
Čakovca, Međimurja i Hrvatske, ali i središnjeg dijela
Europe“, između ostalog je naglasila ravnateljica. Uz
zatvaranje najveće manifestacije u zemlji u koju su uključeni svi
koji se posredno ili neposredno bave literaturom, Mjesec hrvatske
knjige, tema Nikole Zrinskog Čakovečkog aktualnija je nego ikada.
Naime kao možda najutjecajniji član ove velikaške obitelji, osim
kao državnik, vojskovođa i političar, ogromni trag ostavio je
upravo u književnosti. Za Mađare on je njihov najveći barokni
pjesnik, a njegova uloga u Hrvatskoj književnosti također nije
mala. Povjesničari ga vode kao utemeljitelja
čuvene Zriniane, čudesno sačuvane u
zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Najpoznatija je
njegova velika knjiga lirike Adrianskoga mora
sirena, koji je na hrvatski jezik preveo njegov brat
Petar. Autor je i epa na mađarskom jeziku o opsadi Sigeta, koji
je branio njegov pradjed Nikola Zrinski Sigetski. U
nedelišćanskoj tiskari dao je tiskati znamenitu
knjigu Decretum Ivana Pergošića.
U studenome obilježavamo smrt Nikole Zrinskog Čakovečkog,
ali i vukovarsku tragediju
“Kada govorimo o simbolici, ne možemo zaboraviti niti
studeni, mjesec u kojem isti dan obilježavamo vukovarsku
tragediju, ali i smrt upravo Nikole Zrinskog Čakovečkog. Iako ih
dijeli više stoljeća, oba događaja predstavljaju velike
prekretnice nacionalne povijesti. Pogibija Nikole VII. Zrinskog u
Kuršanečkom lugu označava početak kraja, ove za Hrvatsku, važne
plemenitaške obitelji, čime gubimo utjecaj pri Bečkome dvoru.
Posljedice te smrti osjećat ćemo stotinama godina. S druge
strane, stradanje Vukovara, koliko god traumatično i teško bilo,
dodatno je ujedinilo hrvatski narod te omogućilo konačnu pobjedu
i današnju slobodnu i europsku Hrvatsku”, rekla je Cividini,
još jednom odala počast našim herojima, ali i zahvalila autoru
biste Borisu Leineru te inicijativi Zrinske garde koja ne dopušta
da nasljeđe Zrinskih utone u zaborav.
Promocija časopisa čakovečkog ogranka Matice
hrvatske
Nakon svečanog otkrivanja biste, u Multimedijalnoj dvorani
knjižnice održana je promocija 1. i 2. broja časopisa “Riječ
više!” te 55. broja časopisa “Hrvatski sjever”. Redom su to
izdanja Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu pa se na promociji
obratio predsjednik Ogranka Zoran Turk, uz
glavnog urednika Krunoslava Mikulana,
književnice Petranu Sabolek i Kristinu
Slunjski te polaznike Književne radionice Gimnazije
“Josip Slavenski” Čakovec.
Spomenimo kako je “Riječ više!” književni časopis pokrenut 2021.
godine koji objavljuje priče, pjesme, drame i kritičke prikaze
književnih djela. Svoje radove u njemu objavljuju mnogi
međimurski autori, ali je otvoren za sve ljubitelje književnosti.
“Hrvatski sjever” izlazio je u razdoblju od 1996. do 2008. godine
(ukupno 52 broja), a godine 2019. ponovo je obnovljen redom
znanstvene i stručne radove uz teme ponajviše vezane uz Međimurje
i Hrvatsku.