'Ono što je potrebno poduzeti, a vjerujem da Čakovec ima odlične preduvjete za to, su izmještanje motornog prometa na periferiju grada, proširivanje šetačkih zona, smirivanje prometa u stambenim četvrtima...'
Potaknut koliko-toliko uspješnim trendom slow fooda,
zdravijem i održivijem načinu prehrane suprotnog
sveprisutnom fast foodu, koncept slow city nastoji
‘usporiti’ prebrzi način života u gradovima. U takvim se
gradovima cijeni tradicija, a ‘usporeni’ se gradovi smanjenjem
prometa, gužvi i buke suprostavljaju brzom, homogeniziranom
svijetu.
Koncept je to nastao u Italiji pod izvornim
nazivom cittàslow, a danas okuplja gotovo 80 manjih
talijanskih gradova uz brojne druge male gradove diljem svijeta.
A prvi hrvatski slow city uskoro bi mogao postati –
Čakovec, piše lider.media.
Barem tako tvrdi Rudi Grula, direktor
Turističke zajednice Međimurske županije, vjerujući da bi
najsjeverniji hrvatski grad bio odličan primjer ‘sporog grada’.
– Ono što je potrebno poduzeti, a vjerujem da Čakovec ima odlične
preduvjete za to, su izmještanje motornog prometa na periferiju
grada, proširivanje šetačkih zona, smirivanje prometa u stambenim
četvrtima, minimiziranje ukupnog CO2 otiska grada, oživljavanje
povijesne gradske jezgre malim trgovačkim, turističkim i
umjetničkim sadržajima – smatra Grula.
Spore gradove također karakterizira lokalni i ekološki uzgoj
hrane koji Čakovec, zajedno s cijelom Međimurskom županijom, gaji
kroz razvoj i povezivanje lokalnih proizvođača s ugostiteljima,
osobito u turističke svrhe. No, budući da se turizam u ovom
dijelu Hrvatske počeo razvijati tek prije desetak godina, ta im
je činjenica otvorila mogućnost da u obzir uzmu greške drugih
domaćih turističkih središta. Stoga su, kako objašnjava
gradonačelnica Grada
Čakovca Ljerka Cividini, odmah počeli
raditi na razvoju održivog turizma.
– Koncept slow cityja kao sredine u kojoj postoje svi
preduvjeti za kvalitetan život, a u to ubrajam obrazovanu
infrastrukturu i sadržaje, visoki komunalni standard, razvijeno
gospodarstvo s kvalitetnim radnim mjestima, lako dostupne javne
usluge, Čakovec duže vrijeme razvija. Turizam je svakako dio te
priče, ali ne bilo kakav, već održivi turizam koji je nadogradnja
postignutom standardu koji postoji u gradu – kaže Cividini.
Cividini dodaje da su razvoj turizma vidjeli kao priliku za
obnovu zanemarene baštine i resursa, vodeći računa ponajprije o
stanovnicima i njihovim potrebama. Zato, budući da i sami
mještani vole rekreaciju, u cijeloj se Međimurskoj županiji
razvija i tzv. cikloturizam.
Cividini je u godinu dana od početka svog mandata gradonačelnice
Čakovca pokrenula proces obnove pročelja u središtu Čakovca, a
cilj joj je te trenutno prazne prostore i namijeniti. Želi što
više zelenila i šetnica za pješake u gradu, uz što manje prometne
buke. Dijelom slow city ponude moraju biti ljudi,
posebno ‘kumice’ koje na Gradskoj tržnici prodaju svoje domaće
proizvde.
– Centar grada mora prvo profunkcionirati kao mjesto druženja i
okupljanja Čakovčana, ponovno postati dio socijalnog tkanja grada
i takav biti zanimljiv posjetiteljima – naglašava Cividini, no
napominje da Čakovec ne može bez svog okruženja – Međimurja, samo
nekoliko sati vožnje udaljenog od velikih srednjoeuropskih
gradova.
Grula dodaje da je za ‘usporavanje grada’, a time i podizanjem
kvalitete života građana i turističkog doživljaja, ‘potreban
višegodišnji planirani proces kojeg gradska uprava mora provoditi
uz konzensus s građanima’. Gradonačelnica dodaje da bi stanovnici
Čakovca provedbom ovog projekta bili ponosni na svoj grad još
više nego prije, javlja lider.media.