CENTAR ZA KULTURU Čakovečki hram kulture slavi 40 godina

Grad bez koncerata, kina, kazališta i izložbi i nije grad, a Čakovec upravo zahvaljujući Centru za kulturu već 40 godina dokazuje da je razvijena urbana sredina

Na protekla četiri desetljeća našeg hrama kulture danas su se na konferenciji za medije osvrnuli aktualni ravnatelj Centra za kulturu Čakovec Romano Bogdan, gradonačelnica Ljerka Cividini i voditeljica izložbene i filmsko-prikazivačke djelatnosti Marina Kukolić.

Sama povijest ove naše kulturne ustanove prilično je zanimljiva, jer početkom ’80-tih godina prošlog stoljeća, zbog ekonomske su situacije bila zabranjena ulaganja u kulturu. No, kako je bila dozvoljena vojna izgradnja, Čakovčani i Međimurci su odlučili iskoristiti tu ‘rupu’, te je na Trgu Republike izgrađen objekt koji je tada nosio naziv Dom omladine boraca i JNA, a Međimurci ga već četiri desetljeća znaju kao Centar za kulturu Čakovec.

Za kulturnu je djelatnost registriran 3. studenog 1981. godine, a prvi se program održao 22. studenog koncertom Zagrebačkog simfonijskog orkestra i zbora tadašnje Radiotelevizije Zagreb.

Prvu je predstavu krajem siječnja 1982. godine odigralo Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, dramatizirani roman Miroslava Krleže ‘Banket u blitvi’, a već je prvi program pratila i izložba, te je 1989. godine izložbena, uz filmsku, kazališnu i glazbenu, postala redovna djelatnost Centra.

U osvrtu na proteklih 40 godina Centra za kulturu Čakovec ne smiju se zaboraviti njegovi prijašnji ravnatelji – prof. emeritus Stjepan Hranjec, Vera Habek i Ladislav Varga, kao ni arhitekt Ivan Petrović koji potpisuje projekt, te je i danas konzultant kod eventualnih preinaka.

Naravno, tu je i neizostavni Vinko Lisjak, idejni začetnik Centra za kulturu i ravnatelj Kino poduzeća Čakovec na čijim je temeljima nastao Centar.

– Prvih 40 godina je iza nas i imamo čvrste temelje na kojima možemo dalje planirati i razvijati kulturu u Čakovcu, na radost naše publike, koja uvijek toplo i srdačno dočekuje sve izvođače. Ona je taj duh Čakovca kao grada kulture, jer grad bez muzeja, kazališta i kina i nije grad i drago mi je da mi i dalje imamo svoju publiku čime dokazujemo da smo jedna razvijena urbana sredina, istaknuo je ravnatelj Romano Bogdan.

Zahvaljujući radu CZK-a i svih njegovih djelatnika tijekom 40-godišnjeg razdoblja, naši građani mogu uživati u recentnim programima kojih se ne bi posramile ni mnogo veće sredine, istaknula je gradonačelnica Ljerka Cividini.

– Majski muzički memorijal, Jazz fair, Međunarodna filmska radionica, Tribina Čakovec četvrtkom, ASSITEJ, likovne izložbe… sva ta događanja šire naše horizonte, a ova je okrugla obljetnica prilika da se okrenemo budućnosti i vremenima koja dolaze. Njih će sigurno obilježiti nove tehnologije i novi oblici kulturnih i umjetničkih izričaja, a poznavajući čakovečke kulturnjake i njihov dosadašnji rad, sigurna sam da će nam priuštiti mnogo koncerata, predstava i izložbi, u čemu će im Grad Čakovec i dalje biti potpora, naglasila je gradonačelnica Ljerka Cividini.

Marina Kukolić najavila je slavljeničku izložbu, koja se priprema u suradnji s Muzejem Međimurja Čakovec, i na kojoj će biti prikazani radovi naših zavičajnih autora, umjetnika rođenjem, životom ili radom povezanih s ovim krajem.

U četvrtak, 4. studenog, u izložbenom prostoru CZK-a u 19:00 moći će se razgledati djela Ladislava Kralja Međimurca, Luje Bezeredija, Marije Zidarić, Pavla Vamplina, Josipe Vojtjehovski, Priske Kulčar, Roka Štokića, Josipa Grgevčića, Slobodana Benkovića-Boča i Roberta Wrane, te Mihaela Štebiha, Pavla Vojkovića, Gabrijela Horvata, Marike Štefan Berberović i Slobodana Šimića.

Skromna proslava 40-godišnjice Centra za kulturu Čakovec bit će zaključena istog dana u 20:00, predstavom ‘Gruntovčani’ Satiričkog kazališta Kerempuh, a za 40. rođendan Centar za kulturu Čakovec dobio je i novi vizualni identitet, izabran javnim natječajem, koji potpisuje autorski tim Filburg iz Zagreba.