U izboru je fokus stavljen na gospodarstvo te demografsku i obrazovnu politiku gradova
S obzirom na to da je demografija ključni problem, doslovno pitanje opstanka hrvatskog društva i sustava, u našem izboru najboljih gradova fokus smo, uz gospodarstvo, usmjerili upravo na područja koja izravno utječu na kvalitetu života mladih obitelji – demografsku i obrazovnu politiku gradova, piše Jutarnji list
Jer, koliko god demografske mjere nemaju smisla bez zdravih gospodarskih osnova, toliko ni dobar posao i plaća roditeljima nisu dovoljni za kvalitetan i zadovoljan život u jednom gradu ako u njemu ne postoji infrastrukturna podrška – od sigurnog i kvalitetnog smještaja djece u vrtićima, do produljenog boravka u školi, školarina i stipendija.
Motivacija ostalima
Temeljem proračunskih pokazatelja i ostalih javno dostupnih službenih podataka za razdoblje od 2015. do 2017. godine istražili smo, zato, koliko gradovi iz svojih proračuna izdvajaju za obrazovanje, koliko za obitelji i djecu, za naknade i opremu za novorođenčad, za stipendije i školarine, kakvi su standardi u vrtićima i školama kada je u pitanju broj djece po odgojitelju/profesoru te koliko, ukupno, imaju visoko obrazovanih građana u svojoj populaciji.
Naši analitičari sve su te podatke posložili u posebne indekse temeljem kojih smo, prvi put u povijesti Hrvatske, dobili objektivnu i na konkretnim brojčanim pokazateljima utemeljenu rang-listu.
Kako je poanta i cilj čitavog ovog izbora nagraditi najbolje i potaknuti ih da budu još bolji te isticanjem njihovih primjera motivirati sve ostale, a pogotovo one s dna ljestvice, da promijene politiku i drugačijim proračunskim planiranjem osiguraju svojim građanima bolje uvjete života i obrazovne standarde, ovdje ističemo samo petnaest najboljih gradova.
Ovdje svakako treba naglasiti da još čitav niz drugih gradova itekako razumije i proračunskim izdvajanjima iz godine u godinu demonstrira svijest o važnosti podizanja kvalitete života djece i obitelji i ne koriste to samo kao floskule u predizbornim kampanjama. Pa je tako, primjerice, nakon lanjskih lokalnih izbora uslijedio pravi val pozitivnih demografskih mjera, a u nekim gradovima i cjelovitih programa, u kojemu je čak 67 gradova značajno povisilo naknade za novorođenčad, a mnogi su uz to i snizili cijene vrtića i povećali iznose školskih i studentskih stipendija.
Prva rang-lista
Mnoge od ovih mjera bit će vidljive tek u izvršenju ovogodišnjih proračuna, pa će stoga biti zanimljivo vidjeti hoće li se, i u kojoj mjeri, promijeniti poredak na rang-listi najboljih gradova za ovu godinu.
Do tada, analizom tek nedavno objavljenog izvršenja proračuna za 2017., te svih ostalih pokazatelja, dobili smo finaliste u tri kategorije, u našem izboru za najbolji grad u području obrazovanja i demografije, piše Jutarnji list.
Gradove su podijelili u kategorije po veličini – veliki, srednji i mali gradovi. Čakovec su svrstali pod velike gradove, a za najbolji grad, uz Čakovec, konkuriraju još Kaštela, Požega, Šibenik i Velika Gorica. Evo što Jutarnji list piše o Čakovcu.
Grad Čakovec još je jedan od gradova u kojima broj djece u školama i vrtićima ne opada već raste, i to zahvaljujući doseljavanju, a svakako treba istaknuti i činjenicu da je grad s najviše studenata po glavi stanovnika u zemlji. Grad godinama planski ulaže u predškolske i osnovnoškolske programe, a projektima poput smjenskog i produljenog rada dječjih vrtića ili produljenog boravka u školama, pomažu mladim obiteljima. Sufinanciraju smještaj djece u svih 15 vrtića, dijele naknade za bebe, svi osnovnoškolci dobivaju besplatne udžbenike, autobusni prijevoz dostupan je svima koji su od škole udaljeni više od kilometra, sufinanciraju se brojni izvannastavni programi, u svim se školama provodi građanski odgoj. Svako dijete s teškoćama koje ima valjano rješenje dobiva pomoćnika u nastavi, a preko fondova EU osiguran je besplatni obrok u školi za 300-tinjak učenika slabijeg imovinskog stanja.
Od pet redovnih osnovnih škola na području Grada, tri su bile uključene u projekt e-škole, a već od ranije, učionice se opremaju pametnim pločama, računalima i tabletima. U gotovo svim školama provode se europski projekti koji za cilj imaju razmjenu iskustava, znanja i kompetencija, a samo za stipendije godišnje izdvajaju 2 i pol milijuna kuna.
– Ulaganje u obrazovanje nema alternativu, a svaka uložena kuna kasnije se višestruko vraća. Otvaranjem brojnih mogućnosti za dodatno stjecanje znanja, poboljšavanjem uvjeta za praćenje nastave u našim školama te sufinanciranjem brojnih izvannastavnih aktivnosti, direktno ulažemo u našu budućnost. Današnja djeca i mladi sutra će raditi u našim tvrtkama i ustanovama, preuzet će upravljanje gradom i usmjeravati njegov razvoj, kaže gradonačelnik Stjepan Kovač.
Što pišu o ostalim gradovima i koji su još gradovi kandidati u drugim kategorijama, pročitajte na portalu Jutarnjeg lista.