Svaki treći stanovnik Europe član je neke zadruge. U Europi je registrirano 263.000 zadruga, koje osiguravaju posao za gotovo 5,5 milijuna ljudi.S druge strane zadrugarstvo u Hrvatskoj još uvijek je u povojima, a razvoju ovakvog načina organiziranja proizvodnje, odnosno udruživanja rada i kapitala država ne doprinosi previše, no, doprinose međunarodne razmjene iskustava zadrugara.
Upravo jedno takvo iskustvo, predstavnici Poljoprivredne zadruge Čakovec imali su prilike razmijeniti s predstavnicima Brazilske zadružne zajednice ‘Cooperativisimo no Brasil’ koja je tamošnje najviše tijelo upravljanja zadruga. Poljoprivredna zadruga Čakovec koja okuplja 61 malog proizvođača jabuka izabrana je kao primjer dobre prakse prilikom posjeta brazilske delegacije Hrvatskoj.
– Ovogodišnja proizvodnja jabuka je dobra, kazao je tom prigodom Branko Krnjak, upravitelj PZ Čakovec, tako da smo već sada popunili polovicu, od ukupno 2000 tona jabuka koliko je ukupni kapacitet hladnjače i koje kasnije odlaze većinom na police hrvatskih trgovina, a jedan manji dio se i izvozi.
Za uspješan rad u ovoj grani gospodarstva, nastavlja Krnjak, potrebno je puno truda i vremena. Treba biti uporan i uz kvalitetan rad i formiranje svoje robne marke (jabuka Regina) postiže se prepoznatljivost na tržištu i ostvaruje se uspješan poslovni rezultat. Tu treba spomenuti da bi se mali proizvođači bez Poljoprivredne zadruge Čakovec puno teže snalazili na tržištu, jer mi im pružamo sigurnost otkupa i plasmana njihovih proizvoda i onog što je također važno, sigurnost naplate, smatra Krnjak.
Hrvatsko savez zadruga pruža konkurentnost na tržištu
-Najviše zadruga za sada imamo u poljoprivredi. Poljoprivredne zadruge sačinjavaju oko 40 posto od ukupnog broja zadruga u našem članstvu. Ostalo su prerađivačke, graditeljske, ugostiteljske, ribarske i druge zadruge, kazala je Ilda Stanojević, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga. Ona ističe da Savez može ponuditi vrlo uspješne primjere zadrugarstva, što govori da ovaj oblik organizacije može biti konkurentan na tržištu, jer poljoprivreda može najbolje funkcionirati ako je organizirana kroz zadruge. Ono što je zanimljivo, nastavlja Stanojević, da je 50 % ukupne poljoprivredu Brazila organizirano upravo putem zadruga, a kod nas je to ispod 6 %.
Zadrugarstvo u Hrvatskoj ‘koči’ i porezni sustav. – Najbanalniji je primjer taj, nastavlja predsjednica Hrvatskog saveza zadruga. da zadruge nisu oslobođene poreza na reinvestiranu dobit, dok trgovačka društva jesu. Najteže u toj cijeloj priči je priroda poslovanja zadruga, koje svoj dio poslovanja vraćaju u određenu zadrugu za njezin razvoj. U našem zakonu je to obaveza od 20 %, a s druge strane zadruge za razliku od trgovačkih društava za to nemaju nikakvu poreznu olakšicu.
Frans Borg predsjednik brazilske zadruge Castrolanda, prilikom posjete hladnjači Poljoprivredne zadruge Čakovec istaknuo je kako je Brazil veliko tržište, ali njihovi zadrugari plasiraju robu i na inozemna tržišta. Stoga su se odlučili i na ovaj posjet, kako bi vidjeli kako to funkcionira drugdje, i može li se nešto izvesti i ovdje, uz mogućnosti suradnje sa tržištima i zadrugama izvan Brazila.
Predstavnici brazilskih zadrugara i Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo zaključili su da je ovo tek početak uspješne buduće suradnje između brazilskih i hrvatskih zadrugara, te predstavnike Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo pozvali u posjet Brazilu, na kojem će se dogovoriti konkretni projekti suradnje između hrvatskih i brazilslskih zadrugara, a sve sa ciljem promicanja zadružnog poduzetništva.