Premda su se prve socijalne zadruge pojavile u Hrvatskoj prije 150 godina, država tek sada stvara okvir za razvoj socijalnog poduzetništva. Na poticaj EU, Vlada je nedavno usvojila Strategiju razvoja društvenog poduzetništva, a do kraja godine trebali bi dobiti i prvi registar društvenih poduzetnika na kojemu će se naći prvih sto lasta domaćeg biznisa.
Devet kriterija
Među njima bi tako trebala biti čakovečka ACT grupa, kako sami kažu, samoodrživa lokalna zajednica čijih 60 zaposlenih radnika stvara 7 milijuna kuna prometa, Rodin let koji šiva platnene pelene i majice ili socijalno poduzeće Hedona iz Križevaca koje proizvodi čokolade.
Kriza je potaknula EU da dodatno promovira i financijski podupire razvoj socijalnog poduzetništva koje je kod nas u povojima, dok u EU zapošljava 6,5 posto radne populacije, odnosno 14,5 milijuna radnika. Hrvatskoj su također otvorena vrata Europskog socijalnog i ostalih fondova namijenjenih socijalnim poduzetnicima, ali da bi ih takva poduzeća mogla koristiti, od Vlade se očekivalo da donese prateću strategiju i pripremi institucionalni okvir za korištenje sredstava.
Jedan od sljedećih koraka je uspostava Evidencije društvenih poduzetnika, na čemu su angažirani stručnjaci Instituta Ivo Pilar. Još je 2014. godine EU krenula u mapiranje socijalnog poduzetništva i stvaranje registara prema kriterijima koji su navedeni i u hrvatskoj strategiji. Kriterija ima devet, a osim pozitivnog utjecaja na lokalnu zajednicu i obveze da najmanje četvrtinu prihoda ostvari iz svoje poduzetničke djelatnosti, društveni se poduzetnik razlikuje od klasičnog trgovačkog društva i po tome što mora imati dobrovoljno i otvoreno članstvo te demokratski način odlučivanja i upravljanja poduzećem.
Radničke zadruge u Italiji i socijalna poduzeća u Španjolskoj i u EU se navode kao uzor ostalim članica. Teo Petričević, predsjednik čakovečke ACT grupe i jedan od aktivnijih predstavnika socijalnog poduzetništva, uvjeren je da će 270 milijuna kuna, koliko je Vlada predvidjela uložiti u razvoj tog oblika poduzetništva, biti dobro uložen novac.
– Ako se provedu sve mjere koje su predviđene u strategiji dobit ćemo znatan poticaj za razvoj društvenog poduzetništva. Važno je da se linije HBOR-a otvore takvim poduzećima, da postoje start-up i venture fondovi koji bi financijski podržali naše projekte – ističe Petričević koji je na čelu šarolike grupacije koja se bavi grafičkimdizajnom, računovodstvom, poljoprivredom, savjetovanjem.
Zdenko Babić s Pravnog fakulteta i jedan od sudionika u izradi strategije ističe da socijalno poduzetništvo i socijalna ekonomija predstavljaju vrlo značajan razvojni potencijal u zapadnoeuropskim zemljama, dok je u bivšim socijalističkim članicama razvoj ovog sektora zbog socijalističke povijesti bio zapostavljen.
– U Europskoj uniji postoji poticajno okruženje i neke od bivših socijalističkih zemalja su napravile značajne iskorake u razvoju ovih područja kao susjedna Mađarska, dok Hrvatskoj značajniji razvoj socijalnog poduzetništva tek predstoji – ističe Babić.
Snažna uloga fondova
Primjerice u Italiji, Nizozemskoj i Švedskoj udio zaposlenih u ovim sektorima je i više od 10% od ukupno zaposlenih, u Mađarskoj oko 5%, a u Hrvatskoj ispod 1%. Babić procjenjuje da dostizanje stope od 5 posto znači da bi sa sadašnjih 10.000 broj zaposlenih u ovom sektoru mogao porasti na 50.000 do 60.000.
– Usvojena strategija trebala bi biti pozitivan poticaj za razvoj ovog prilično zanemarenog sektora, u kome leže veliki potencijali. Isto tako, i dostupnost europskih fondova za razvoj ovog sektora može odigrati snažnu pozitivnu ulogu, samo je pitanje apsorpcijskih kapaciteta u Hrvatskoj da ih se iskoristi u značajnim iznosima – ističe Babić.
Radimo puno jer radimo za sebe. Tko će se truditi, ako ne mi sami?
Socijalna zadruga Humana Nova
Radimo puno jer radimo za sebe. Zadruga je naša, pa ako se mi sami nećemo truditi i boriti, tko će? – kaže Sandra Varga (42), jedna od 13 zaposlenika socijalne zadruge Humana Nova iz Čakovca. To društveno poduzeće bavi se skupljanjem starog tekstila od kojeg šiju odjeću, obuću i ukrasne predmete.
Zadrugari koji upravljaju tvrtkom s ponosom ističu da se sortiranjem, ponovnim korištenjem i recikliranjem odjeće i obuće smanjuje emisija ispuštanja ugljikova dioksida u atmosferu, štedi se voda, smanjuju količine umjetnih gnojiva i pesticida u proizvodnji sirovina za proizodnju tekstila…
– Specifični smo i po tome što zapošljavanjamo osobe s invaliditetom i druge marginalizirane osobe, poput žena koje godinama traže posao. I ja sam tri godine bila na burzi. U zadruzi mi je dobro, plaća je nešto iznad minimalca, ali s veseljem dolazim na posao. Naporno je, a i u slobodno vrijeme trudimo se pričati ljudima o Humani Novoj jer mnogi još ne znaju za nas i socijalno poduzetništvo – dodaje Sandra, koja vodi sortirnicu tekstilnog otpada, u koju se dovozi tekstil iz cijelog Međimurja i susjednih županija.
Postavili su i kontejnere, a pomažu im i komunalne tvrtke. Zadrugom upravlja Ivan Božić, koji pojašnjava da im je cilj zaraditi za plaće zadrugara i troškove, a ne za stvaranje ekstraprofita. Zadrugari su puna 22 mjeseca radili za minimalac, no početkom godine plaća im je porasla za nekoliko stotina kuna.
