I međimurska privreda, poljoprivreda i mesna industrija će nažalost platiti danak pojave bolesti plavog jezika na području Republike Hrvatske. Naime, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane 24. studenoga 2014. godine donijelo je Rješenje u kojem je cijela RH proglašena jednom zonom restrikcije-zaraženim područjem.
Isto je posljedica širenja zone zaraženog i ugroženog područja iz Mađarske, ali i posljednja tri potvrđena slučaja bolesti u Zadarskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji te u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Bolest nije opasna za ljude
Bolest plavog jezika je virusna, akutna, nekontagiozna, sezonska bolest ovaca, goveda, koza i divljih preživača koju prenose insekti, poglavito komarci iz roda Culicoides u kojima se virus i umnožava. U pojavnosti ove bolesti geografske i klimatske prilike (naročito vlažno godišnje doba kao što je ova 2014. godina) igraju značajnu ulogu zbog stvaranja pogodnih uvjeta za razmnožavanje insekata.
Klinička slika: Kod ovaca povišena tjelesna temperatura do 42 stupnja, ubrzano i otežano disanje, punokrvnost sluznice usta i nosa, slinjenje, iscjedak iz nosa, konjuktivitis, edemi glave, usana i jezika, krvarenje po usnoj sluznici, cijanoza jezika (otuda i naziv plavi jezik), kasnije nekroza po sluznici usne i nosne šupljine, mršavost, depresija, upala krunskog ruba papaka i otežano kretanje (bolesne životinje zaostaju za stadom). Kod gravidnih životinja može doći do pobačaja i malformacije ploda.
U bolesnih koza simptomi su kao u ovaca, ali u blažem obliku, dok kod goveda bolest može proći neprimjetno, ali ako se bolest manifestira tada je simptomatologija kao kod ovaca.
Terapija: Obzirom da se radi o virusnoj bolesti, bolesna životinja se može pokušati liječiti simptomatski, podignuti joj opću otpornost, sa antibioticima pokušati suzbiti sekundarne bakterijske infekcije, no radi mjera propisanih Pravilnikom o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika liječenje se ne provodi.
U RH se bolest plavog jezika prvi puta pojavila 2001. godine, dok je zadnji slučaj prije ovogodišnjih zabilježen 2005. godine. Najveće ekonomske štete od pojave bolesti proizlaze iz restriktivnih mjera koje se odnose na promet živim životinjama. Provoz preživača s područja koja nisu pod restrikcijom kroz zaraženo i ugroženo područje dozvoljava se ako su prijevozno sredstvo i životinje prijemljive na oboljenje na mjestu utovara tretirane odgovarajućim insekticidima i/ili repelentnim sredstvom.
Promet koji se odvija unutar zemlje: Omogućeno je premještanje životinja radi daljnjeg tova, rasploda i klanja. Dodatne mjere ostaju samo na gospodarstvima koja se nalaze u krugu od 20 km od potvrđenog slučaja. Taj krug od 20 km proteže se na gospodarstvima u naseljima u Dubrovačko – neretvanskoj, Splitsko – dalmatinskoj, Šibensko – kninskoj, Zadarskoj i Vukovarsko – srijemskoj županiji, na kojima se mjere provode sukladno rješenjima nadležnih veterinarskih inspektora. U drugim županijama nema provedbe dodatnih mjera. Životinje iz zaraženog i ugroženog područja mogu na klanje.
Bolest plavog jezika još je jedna od bolesti koje se pojavljuju u zadnjih nekoliko godina na teritoriju RH, a uz koje su kao prenosioci povezani komarci. Sadašnji župan Matija Posavec ozbiljno je shvatio upozorenja o opasnostima i štetama koje mogu nastati zbog ne provođenja zakonom propisanih DDD mjera na području Međimurske županije, te je stoga na 8. sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika Međimurske županije uvrstio u Dnevni red raspravu o sprečavanju zaraznih bolesti u sklopu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
Ta se mjera (poglavito dezinsekcija) nažalost ni na području naše županije, kao ni na području teritorija cijele RH ne provodi u dovoljnoj mjeri. U gradu Čakovcu se obavezne DDD mjere provode već nekoliko godina unatrag, pa je temeljem istog i za 2015. godinu Grad Čakovec u svom proračunu osigurao financijska sredstva za provođenje DDD mjera.
Jedinice lokalne uprave i samouprave (gradovi, općine, županije) obvezni su prema zakonu osigurati provođenje DDD mjera kao mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti te osigurati sredstva za njihovo provođenje, dok je Hrvatski zavod za javno zdravstvo dužan pratiti i analizirati epidemiološko stanje na području županije, planirati i nadzirati provedbu DDD mjera te izgraditi program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca.
Nadam se da će pojava bolesti plavog jezika i virusa zapadnog Nila na području RH potaknuti jedinice lokalne uprave i samouprave da u svoje proračune za 2015. godinu uvrste sredstva za provođenje DDD mjera, te da će se konačno u 2015. na području cijelog Međimurja pristupiti suzbijanju i komaraca, a sve u cilju sprečavanja širenja bolesti i nastanka ekonomskih gubitaka. (Dr.sc.Predrag Kočila,dr.vet.med.)
