Geotermalna energija: Inovativnost tehnološkog rješenja iz Draškovca u EU

Europska komisija u okviru financiranja programa borbe protiv klimatskih promjena NER 300 odobrila je 14,7 milijuna eura nepovratnih sredstava projektu geotermalne elektrane u Draškovcu, kao jedinome projektu iz središnje i jugoistočne Europe za za borbu protiv klimatskih promjena. To je ujedno jedina strateška investicija Vlade i Ministarstva gospodarstva iz ove naše sjeverozapadne regije. Govorimo naravno o projektu lječilišno-turističkog kompleksa Vrt Hrvatske, a koji će se prostirati na 560 tisuća metara kvadratnih i razvijat će se po fazama. Prva predfaza je testiranje rada geotermalne elektrane.

U prvoj geotermalnoj elektrani u Hrvatskoj, geotermalna voda bogata metanom izvlačit će se na površinu iz dubine od 1850 metara i pretvarati u električnu i toplinsku energiju. Energana je prva faza budućeg kompleksa Vrt Hrvatske. Tim povodom razgovarali smo sa Peterom Vesenjakom (fotografija iznad) iz Slovenije, regionalnim koordinatorom projekta u čijem financiranju i razvoju tehnoloških rješenja sudjeluju partneri iz Švicarske i Njemačke, a čiju testnu fazu energne je nedavno za boravka u Međimurju posjetio i sam predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

– Hibridna geotermalna energana će iskorištavati termalnu vodu i plin koji koji se nalazi potpuno otopljen u termalnoj vodi. Razvijena je tehnologija da se plin koji inače dolazi otopljen u geotermalnoj vodi separira i paralelno koristi za proizvodnju električne i toplinske energije, dok se ugljični dioksid, koji u tom dijelu nastaje izgaranjem metana, zbrinjava u potpuno zatvorenom sistemu i utiskuje se u ohlađenu geotermalnu vodu te se nazad putem utisne bušotine utiskuje u isti sloj na 1850 metara, a gdje se time održava isti pritisak i količina vode u sloju. Regeneriraju se i voda i plin, a taj se sistem naziva “CloZEd loop energy system” (ZE = Zero Emission) koji nema štetnih emisija CO2 u okolinu, predstavlja manji oblik sistema “Carbon capture and storage” (CCS) tj. tehnologije zahvatanja, zbrinjavanja i skladištenja ugljičnog dioksida. Paralelno se proizvodi toplinska i električna energija iz same topline geotermalne vode sustavom naziva “Organski Rankine proces” (ORC, organic rankine cycle), objasnio nam je ukratko proces pretvorbe koordinator projekta Vesenjak.

Cilj je proizvoditi energiju paralelno sa dva energenta (termalna voda i u njoj otopljen plin) koji su obuhvaćeni u istom geotermalnom resursu. Nagrada od 14,7 milijuna eura koju je ovome projektu dodijelila Europska komisija odnosi se na inovativnost tehnološkog rješenja na području proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i način zbrinjavanja ugljičnog dioksida. Inovativnost je da se proizvodi energija iz geotermalnog izvora, uz uvjet da nema štetne emisije i da je krug zatvoren, kao što je ranije objašnjeno.

U Draškovcu će niknuti samostalna energana koja će omogućiti dobivanje jeftinije toplinske i rashladne energiju za razvoj lječilišno – turističkog kompleksa.

– Odmah nakon početka rada prve faze energane, počet ćemo s izgradnjom lječilišno – vodenog parka prostranog na 12,5 hektara, a što očekujemo da će se izrealizirati u drugoj polovici 2015. godine. Energana se razvija u dva koraka. Prvi korak je dobivanje 2,4 megavata instalirane snage električne energije, a drugi korak je između 6 i 7 megavata električne i 24 megavata toplinske. Konačna faza je dobivanje 17,3 megavata električne energije, odnosno 40 megavata toplinske energije. Za usporedbu, stvarat će jednu četvrtinu električne energije, nego što je trenutno kapacitet HE Dubrava.

Lječilišno – turistički kompleks koji će se razvijati i graditi u više faza obuhvaćat će veliki vodeni i lječilišni park, naselje vila i apartmana, tri hotela, lječilišno – konferencijski hotel sa poliklinikom i manji dvorac u obliku boutique hotela, golf igralište, punionicu vode…

Ono što nas je zanimalo je koje će sve benefite stanovnici ovih područja imati ovom investicijom. Hoće li Međimurci dobiti jeftiniju energiju od struje, plina ili toplinske nastale izgaranjem ogrijevnog drva ili ugljena?

– Od jeseni razvijamo projekt daljinskog grijanja i prijenosa toplinske energije, nositelji projekta su javni sektor, Grad Prelog i Prekom, dok ćemo mi osigurati jeftiniji izvor topline. Toplinskom energijom moći će se grijati primjerice Draškovec, Prelog i Sjeverna industrijska zona. Za taj daljnji razvoj, projekt ćemo, sa Gradom Prelogom i Prekomom pripremiti za kandidaturu prema EU fondovima za razvoj komunalne infrastrukture za poboljšanje standarda života građana i razvoj poduzetništva. Za dvije, tri godine prema poslovnom planu toplinska energija će biti spremna za transport prema ostalim kućantvima. Ali opet, sve zavisi koliko brzo i koliko ćemo novaca uspjeti namaknuti za financiranje infrastrukture i cjevovoda putem kojeg ćemo jeftiniju toplinsku energiju dovesti do kućanstava u širem krugu. Primjerice u radijus od 15 kilometara, rekao nam je Vesenjak.

U razgovoru smo pokušali saznati na koje sve načine će stanovnici ovih područja imati benefite ovom investicijom.

– Radi se o međunarodnom timu ljudi i projektu. Iza svega stoje tvrtka AAT Geothermae i glavni investitor iz Švicarske Bodo von Düring iz fonda CloZEd Loop Energy AG koji je glavni investitor u energanu. Tehnološki se ideja obradila u Eko zentrum institutu za aplikativne studije na području obnovljivih izvora energije u Langenbrucku u Švicarskoj . U projekt su uključeni i međimurska energetska agencija MENEA, Rudarsko – geološko -naftni fakultet Zagreb i vanjski suradnici na geološkom i rudarskom dijelu pripreme projekata. Isto tako je u samo tehničko projektiranje energane uključen lokalni tim sa vanjskim suradnicima, URBIA d.o.o. iz Čakovca, koja je pripremila i projekte za lječilišno turistički kompleks Vrt Hrvatske.

– MENEA i njen direktor Mario Klobučarić su aktivno sudjelovali s našim međunarodnim timom i u pripremi aplikacije za natječaj NER300. Projekt smo 2.7.2013 godine prijavili na EU komisiju, gdje je bilo iznimno mnogo prijava. Bespovratna sredstva po odluci EU komisije koja je bila obljavljena 8.7.2014. godine, dobili smo najviše zbog inovativnosti tehnološkog rješenja i jednostavnosti koncepta u proizvodnji obnovljive i čiste energije iz lokalnog – Europskog izvora. Uspjeli smo činjenicama uvjeriti komisiju da se radi o izuzetnom procesu kojeg detaljni pregled je vodila i za EU komisiju napravila Europska Investicijska Banka (EIB) koja je odradila izuzetno detaljni “due dilligence”, sa detaljnim pregledom poduzeća, projekta i njegove predložene tehnologije. Nakon predaje projekta morali smo odgovoriti na sigurno od 150 do 200 dodatnih pitanja i pojašnjenja postavljenih od različitih stručnjaka iz EIB – rekao je Vesenjak.

– Sada u ovoj fazi uložit ćemo 5 do 6 milijuna eura equity kapitala, dobivenih 14,7 milijuna eura od EU Komisije i dobiveni kredit banke. Investicija u energanu će trajati oko godinu dana do dvije godine, a ostali dijelovi lječilišno turističkog kompleksa razvijati će se još realnih i prihvatljivih do sedam godina, dok sam projekt energetike ima ekonomski vijek od minimalno 25 godina. ROI (povrat uloženog) ovisi o konačnoj strukturi izvora financiranja. Europska komisija će sredstva doznačiti putem Vlade RH odnosno Ministarstva gospodarstva RH bespovratno. Ali ugovorom o dobivanju sredstava investitor se mora obvezati za realizaciju projekta i podijelu znanja unutar EU. Ako projekt u Draškovcu ispuni svoj cilj na temelju inovativnosti tehnološkog rješenja, znanje o tome moramo dati bezuvjetno i transparentno na raspolaganje zemljamama Europske unije.

Zanimalo nas je imaju li trenutno potrebe za radnom snagom, neovisno radi li se o visokoobrazovanim stručnjacima ili radnicima.

– Kad počnemo sa izgradnjom energane nakon testiranja, formirat ćemo lokalnu ekipu, to će biti krajem ove godine. Ako govorimo o cijelom kompleksu na kraju projekta, u energani će biti zaposleno 7-10 ljudi, u lječilišno – turističkom dijelu 70-80, neposrednih suradnika 350, a oko petstotinjak vanjskih ljudi će imati koristi od ove investicije.

Za kraj je Vesenjak naglasio kako je izuzetno zadovoljan suradnjom koju ima sa sadašnjim i bivšim vodstvom Grada Preloga, i Dragutinom Glavinom i sada Ljubomirom Kolarekom koji su im uvijek pružali potporu u svim koracima. Međimurska županija uvijek je brzo reagirala na zahtjeve, kao i odjeli županije koji pomažu od prostornih planova do konkretnih potpora i dozvola te promociji samog projekta u državnim i međunarodnim strukturama.

Iz naše mreže
Preporučeno
Najnovije