Startup je novi buzzword, no kad ga se smjesti u lokalni kontekst vidi se da se naši visokotehnološki startupi susreću s istim problemima kao i svi drugi poduzetnici početnici.
Ipak, u slučaju startupa koji pokreće nešto novo i do tada nepoznato tržištu, problemi su uvećani za nekoliko redova veličine zbog nepovoljnog balkanskog okruženja koje se očituje u nezrelosti sredine za prihvaćanje i pružanje podrške visokotehnološkim projektima i općenito nepovjerenju prema sposobnim ljudima koji pokreću nešto novo i tehnološki napredno.
O načinima za prevladavanje prepreka, prihvaćanje neuspjeha kao škole i ustrajnosti kao jednoj od ključnih osobina koja dijeli uspješne od neuspješnih, tridesetak sudionika imalo je prilike učiti na radionici održanoj 26. ožujka 2014. godine u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje.
Radionicu su vodila dva poduzetnika koji imaju iskustva u razvoju inovativnih projekata u našem okruženju, Saša Fišter i Bojan Pečnik. Saša je suvlasnik varaždinske agencije za content marketing ZIMO Digital specijalizirane za medije i kreiranje sadržaja. Na primjerima projekata koje su pokretali, ali i prekidali kad se vidjelo da neće rezultirati željenim uspjehom, ukazao je na razvojni put koji treba proći svaki poduzetnik početnik, a posebno onaj koji cilja postati uspješan startup.
Uz reference na uspješne poslovne ljude iz IT svijeta ukazao je na način na koji su stigli do uspjeha. Pri tome je uspjeh samo vrh sante leda koji je svima vidljiv, a ispod kojeg se krije nevidljiva masa pokušaja i pogrešaka, učenja i ustrajnosti potrebna da bi vrh na posljetku isplivao iznad površine. Bojan, po struci doktor astrofizike, trenutno radi kao direktor za znanost u TICM-u, a osnivač je i tehnički direktor razvojnog projekta Hipersfera.
Projekt je u inicijalnoj fazi razvoja financiran sa oko 8.3 milijuna kuna kroz BICRO-ov program RAZUM. Nakon uspješno razvijenog prototipa u skali projekt već tri godine stoji, a Bojan lovi investitore u Hrvatskoj i diljem svijeta. Bogato iskustvo koje je stekao u ovom procesu nesebično je podijelio s prisutnima.
Jedan od ciljeva radionice bio je ukazati na osnovne elemente koje treba imati na umu prilikom predstavljanja projekta potencijalnim investitorima i javnosti. Polaznici su na praktičnim primjerima mogli naučiti kako u kratkom vremenu predstaviti svoj projekt, tj. odraditi kvalitetan pitch.
Dotaknuta je i problematika radnih navika i inicijative koji često nedostaju u mladih (a i starijih) generacija koje čekaju rješenje svojih problema s neke više instance, često ne razmišljajući dovoljno pragmatično o tome koja znanja su im potrebna za zaposlenje i uspješnu karijeru i kakav stav prema poslu se traži.
Spomenuto je da za svakog tko ima razvijene radne navike, spreman je na učenje i odricanje ima mjesta u svijetu rada, a za one poduzetnije i u poduzetništvu. Ukazano je na činjenicu da fakultetsko obrazovanje ni u kojem slučaju nije dovoljno za biti kvalitetan zaposlenik, već da je paralelno potrebno raditi na nizu praktičnih projekata i tako brusiti vlastite vještine u stvarnom svijetu.
Ljude koji iza sebe imaju nekoliko odrađenih projekata svatko će zaposliti, a ukoliko se sve poklopi, i sami mogu pokrenuti vlastiti posao. Ovo je potkrijepljeno činjenicom da niz tvrtki samo u našoj neposrednoj blizini traži razvojne programere i nudi izvrsne plaće, no tih ljudi jednostavno nema na tržištu.
Istovremeno se velik broj ljudi s upitnom motivacijom školuje za zanimanja za kojima ne postoji potražnja. Vjerojatno bi za njih dugoročno isplativije ulaganje bilo da upišu neki od niza online tečajeva programiranja i dobro zagriju stolicu. No to je tematika koja nadilazi okvire ove radionice.
