Hrvatska zbog lošeg gospodarenja i nekontroliranog uvoza godišnje gubi 3 milijarde kuna, istaknuto je na okruglom stolu pod nazivom Inovacije i tradicija u službi održivog razvoja poljoprivrede, održanom jučer u Zagrebu u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske na temu Inovacija i tradicija u službi održivog razvoja u poljoprivredi.
Loše gospodarenje dovelo je do gubitka 150 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što je otprilike i gubitak od 300 tisuća radnih mjesta, rekao je stručni tajnik nedavno osnovane Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava “Život”, Miroslav Kovač.
Deficit nakon ulaska u EU 1,3 milijardni dolara
Najveći problem vidi u nekontroliranom uvozu hrane, zbog kojeg, kaže, samo u govedarstvu gubimo oko 1% BDP-a, a 3% zbog uvoza hrane, čiji se deficit od ulaska u EU s milijardu američkih dolara prema njihovim procjenama povećao na 1.3 milijarde američkih dolara. U Udruzi Život rješenje vide u stabilizaciji tržišta, sigurnosti otkupa, isplatama u roku te poticajima malim i srednje velikim poljoprivrednicima, a ne favoriziranju velikih sustava, kao što je to sada slučaj.
Od ukupnog broja gospodarstava, 99% ih u Hrvatskoj djeluje kao OPG
Svjetska poljoprivreda počiva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kojih je 500 milijuna i proizvode čak 70% hrane, a zapošljavaju milijardu i pol ljudi. U Europskoj uniji 12 milijuna OPG-a obrađuje 172 milijuna hektara zemlje i čini 97% proizvodnje. “U Hrvatskoj pak od ukupnog broja gospodarstava njih 99% djeluje kao OPG, dakle bez OPG-a ne možemo ostvariti ni prehrambenu sigurnost, ni jačanje konkurentnosti niti jedan drugi cilj poljoprivredne politike”, rekao je Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever – DAN d.o.o.
Mali poljoprivrednici nositelji očuvanja kulture
Upravo su mali poljoprivrednici nosioci očuvanja kulture i kulturne baštine koju Hrvatska ulaskom u EU ima priliku promovirati, istaknula je Karmen Sinković iz Ministarstva poljoprivrede. Hrvatska je bogata autohtonim proizvodima, no vrlo malo o njima znamo i nedostatno ih promoviramo, rekla je Sinković. Velik dio te autohtone proizvodnje potrebno je zaštititi i to jednom od oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog identiteta, istaknula je Edita Volar Pantić, načelnica u Ministarstvu poljoprivrede.
Rekla je kako je u završnoj fazi Pravilnik o nacionalnom znaku koji će označavati certificirane proizvođače s nacionalnom zaštitom i predanim zahtjevom za zaštitu Europskoj komisiji. Cilj Pravilnika i označavanja je diferencirati proizvode i omogućiti im bolji plasman.
Varaždinci poslali na EU da zaštite varaždinsko zelje
Trenutno je u EU zaštićeno oko 1200 proizvoda, a niti jedan hrvatski. U postupku registracije na razini EU su tek dva proizvoda, istarski pršut i varaždinsko zelje, a nedavno su poslani zahtjevi za još sedam proizvoda, ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, baranjski kulen, slavonski kulen, drniški pršut, dalmatinski pršut, krčki pršut i virovitičku papriku.
Inovacije bitne u poljoprivredi
Važna tema okruglog stola bile su i inovacije u poljoprivredi. Profesor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i inicijator Okruglog stola Miljenko Šimpraga istaknuo je kako inovacije trebaju biti treća misija sveučilišta i kako je nužno ponovno povezati akademsku zajednicu s realnim sektorom, osobito malim i srednjim poduzetnicima u poljoprivredi koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava za razvoj novih proizvoda.
“Akademska zajednica se posljednjih 25 godina odvojila od gospodarstva, a jedan od razloga je vrednovanje isključivo znanstvenih istraživanja i radova na sveučilištima i institutima, što je demotivirajuće za rad znanstvenika s realnim sektorom, a bez te suradnje nećemo moći povući ništa iz programa Obzor 2020 iz kojeg je na raspolaganju 97 milijardi eura za istraživanje i razvoj”, istaknuo je Šimpraga.
Okrugli stol uvod je u ovogodišnji 7. Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji – Agro Arca, koji će se održati od 9. do 11. svibnja u Biogradu na Moru. Sajam koji je prije sedam godina započeo kao pilot projekt sa svega 16 izlagača, samo prošlu godinu predstavio je više od 250 inovativnih proizvoda. Zemlja partner sajma ove je godine Iran, a jedan dio izlagača na sajmu će kao poticaj za izlazak upravo na to tržište dobiti i certifikate halal kvalitete.
