Može li se konoplja ponovno vratiti na polja, s kojih je iščezla prije pedesetak godina? Darko Tkalec iz Šenkovca nada se da hoće, ali ne za proizvodnju materijala za odjeću i užad, nego za prešanje konopljina ulja kojem se pripisuju brojna ljekovita svojstva.
U svojoj uljari Tkalecovi su, uz bučino ulje, počeli proizvoditi i ulje od industrijske konoplje, biljke o kojoj se malo govori jer se je često brka sa zabranjenom indijskom konopljom o kojoj se čita na stranicama crne kronike. Industrijska konoplja ima manju količinu zabranjenog sredstva tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj tvari.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva propisalo je da sadržaj THC-a u proizvodnji ne smije prijeći 0,2 posto. Darko Tkalec kaže da narudžbe stižu, no problem je sirovina – sjemenke konoplje Canabis sativa.
– Pošto se u Hrvatskoj teško može nabaviti, kupujemo je u Sloveniji, u Murskoj Soboti. No, i oni su imali nekih problema sa sušom, pa je zavladala nestašica, tako da su oni sjeme nabavili iz Kanade. Dakle, od Slovenca smo kupili kanadsku konoplju – kaže D. Tkalec, koji bi volio da se u Međimurju ponovno počne uzgajati ta biljka koja je, dodaje, isplativija od, na primjer, kukuruza.
Sjemenke kupuje po cijeni od 25 kuna za kilogram, a za litru hladno prešanog ulja, u koje ništa ne dodaje, čak ni sol, treba između četiri i pet kilograma. Ulje prodaje po 280 kuna za litru, ili 75 kuna za 2,5 dcl. U Hrvatskoj je danas dozvoljeno uzgajati konoplju za proizvodnju hrane za ljude i životinje.
Zahtjev za dobivanje dozvole za uzgoj podnosi se najkasnije do kraja svibnja tekuće godine, a uz ostalo, Ministarstvu treba dostaviti dokaz da je podnositelj upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, da je planira uzgajati na površini od najmanje jedan hektar, ali i potvrdu da u posljednjih pet godina nije osuđivan za zlouporabu droga.
Sredinom prošlog stoljeća u Hrvatskoj je pod konopljom bilo oko 9000 hektara, a danas oko 200.
