Pojavom sve većeg broja hibrida kukuruza na području Republike Hrvatske u suradnji s OPG Babić na području gornjeg dijela Međimurja Savjetodavna služba predvođena na ovom projektu višom stručnom savjetnicom Suzanom Pajić i suradnicima, već osam godina provodi proizvodne pokuse hibrida kukuruza različitih vegetacijskih skupina i različitih namjena proizvodnje. U nastavku donosimo njezina razmišljanja i presjek pokusa sa web stranica Savjetodavne.
Sjetva proizvodnog pokusa obavlja se prema vegetacijskim skupinama hibrida kukuruza, gnojidba je istovjetna na cijeloj pokusnoj parceli, dok je tretman protiv korova istovjetan za cijelu parcelu ovisno o uvjetima zakorovljenosti parcele.
Tab. 1. Broj hibrida u pokusu
|
BROJ HIBRIDA U POKUSU |
|
|
GODINA |
|
|
2006. |
32 |
|
2007. |
59 |
|
2008. |
51 |
|
2009. |
58 |
|
2010. |
69 |
|
2011. |
55 |
|
2012. |
63 |
|
2013. |
76 |
Svjedoci smo velikih promjena vremenskih prilika posljednjih godina, a kako je poljoprivredna proizvodnja “tvornica pod vedrim nebom” potrebno je prije iznošenja rezultata osvrnuti se na neke činjenice.
Količina oborina (mm) po mjesecima u godini (Lokalitet Preseka i Trnovčak)
Tab. 2. Količine oborina 2005.-2013.
Vidljivo je iz prosjeka oborina da su izuzetak bile 2008. i 2011. godina u kojima je palo značajnije manje oborina od prosjeka u godinama provođenja pokusa. Međutim, osim prosjeka oborina na prinos je imao veliki utjecaj sam raspored oborina tijekom pojedinih godina. Praktički se više ne mogu gledati prosjeci oborina tijekom godina veći i njihov raspored tijekom pojedinog mjeseca. Ovo je naročito karakteristično za 2013. godinu koja je prema ukupnoj godišnjoj količini oborina izuzetno kišna, no raspored i količina oborina tijekom perioda svilanja i metličanja kukuruza bio je izuzetno nepogodan za oprašivanje i oplodnju kukuruza.
Graf. 1. Praćenje kišnih i sušnih uvjeta – Kumulativna količina oborina – mjesec srpanj 2013. – izvor DHMZ
Graf. 2. Praćenje kišnih i sušnih uvjeta – Kumulativna količina oborina – mjesec kolovoz 2013. – izvor DHMZ
U pojedinim godinama na oplodnju i kasnije na prinos hibrida kukuruza imale su osim oborina veliki utjecaj visoke temperature u vrijeme svilanja i metličanja kukuruza (2007., 2011. i 2013. godine). Pokus hibrida kukuruza osim navedenih vremenskih nepogoda pogodila je 2008. godine tuča, 2011. godine nešto lošiji sklop (sjetva u vrijeme oborina), dok je 2012. i 2013. godine zabilježen izuzetno veliki napad kukuruznog moljca.
Graf. 3. Temperature Trnovčak srpanj 2013. godine (–t min;–t sred. ; –t max)
Graf. 4. Temperature Trnovčak kolovoz 2013. godine (–t min;–t sred. ; –t max)
Kako su u 2013. godini zbog vremenskih prilika dobiveni drugačiji rezultati od rezultata provedenog proizvodnog pokusa hibrida kukuruza od 2006.-2012. godine potrebno ih je odvojeno interpretirati.
Tab. 3. Prosjek prinosa suhog zrna kukuruza FAO skupinama 300-500 od 2006.-2012. godine
Tab. 4. Prosjek prinosa suhog i vlažnog zrna FAO skupinama 200-600, 2013. godine
Ukoliko se usporedi prinos suhog zrna vidljivo je da je 2013. godina na području proizvodnog pokusa pogodovala vegetacijskim skupinama 200 i 300 dok je zabilježen značajno manji prinos kasnijih vegetacijskih skupinama zbog smanjene oplodnje.
Tab. 5. Analiza vegetacijske skupine 300 za period 2006.-2012.
Tab. 6. Analiza vegetacijske skupine 400 za period 2006.-2012.
Tab. 7. Analiza vegetacijske skupine 500 za period 2006.-2012.
Ukoliko zanemarimo vremenske prilike i ostale utjecaje vidljivo je da su hibridi vegetacijske skupine 500 u prosjeku većinu godina ostvarili veće prinose suhog zrna od hibrida vegetacijske skupine 300 i 400. Vidljivo je da se bez obzira na vegetacijsku skupinu uz primjenu preporučene agrotehnike za određeno područje i tlo odgovorajuće kvalitete mogu ostvariti prinosi znatno veći od prosjeka prinosa hibrida kukuruza u Republici Hrvatskoj bez obzira na klimatske i ostale nepogode tijekom proizvodne godine.
Tab. 8. Prosjeci bruto dohotka po FAO skupinama i godinama (2006.-2012.)
Tab. 9 Prinosi vlažnog zrna po FAO skupinama i ostvareni bruto dohodak u 2013. godini
Graf. 5. Usporedba prinosa vlažnog zrna period 2006.-2012. s 2013. godinom
Graf. 6. Usporedba bruto dohotka 2006.-2012. s 2013. godinom
Ekonomske analize napravljene su na bazi prosjeka bruto dohotka prema vegetacijskim skupinama, prema godinama i prosjek bruto dohotka svih godina praćenja pokusa. Bruto dohodak čine prosječan prinos sirovog zrna i njegova pripadajuća cijena za određenu vegetacijsku skupinu koja je postignuta na tržištu određene godine.
Prema prosjeku bruto dohotka u razdoblju od 2006.-2012. godine najpogodniji su se za gornji dio Međimurja pokazali hibridi vegetacijskih skupina 400 i 500, što 2013. godine nije bio slučaj već su hibridi ovih vegetacijskih skupina ostvarili znatno manji bruto dohodak (graf. 6.).
Isto je iz graf. 5. vidljivo i za prinose vlažnog zrna.
Prema svima analizama vidljivo je da na ekonomske parametre proizvodnje kukuruza najveći utjecaj ima tržna cijena kukuruza, nakon koje slijedi odnos prinosa i vlage, te ostali čimbenici.
Nažalost na vremenske prilike ne možemo utjecati i svaka proizvodna godina je karakteristična sama za sebe. Stoga bez obzira na dobivene rezultate 2006.-2012. godine u kojima su najprofitabilnije bile vegetacijske skupine 400 i 500 preporuka je da se na poljoprivrednom gospodarstvu u proizvodnju uključe hibridi kukuruza različitih vegetacijskih skupina, razlog je vidljiv u proizvodnoj 2013. godini.
Suzana Pajić, dipl. ing. agr
viša stručna savjetnica
Suzana.Pajic@savjetodavna.hr
