Nakon kratkog sastanka ministara u srijedu, razgovori o rebalansu proračuna nastavit će se i u četvrtak, nakon sjednice Vlade. Traže se uštede od 1,1 milijardu kuna na materijalnim troškovima, o ostali dio do ukupno 3,6 milijardi kuna ušteda tražit će se u rezanju subvencija, plaća i ostalih troškova države.
Ljuti na Rajka Ostojića
Voda je došla do grla, a u Vladi se otvara nova fronta – ovaj put protiv ministra zdravlja Rajka Ostojića. Ministri su ljuti jer imaju osjećaj da se moraju odricati zbog toga što Ostojić u zdravstvu nije uspio obuzdati troškove. Zato je došlo i do povišenih tonova, ali i do općeg nezadovoljstva među članovima Vlade.
Što će se rezati još nije poznato iako je u javnost procurila informacija da će se dodatak za minuli rad, odnosno uvećanje od 0,5 posto smanjiti na 0,3 posto. Od ukupnih ušteda oko pola milijardi kuna tražit će se na masi plaća, potvrdio je potpredsjednik Vlade, Branko Grčić, ali kako doznajemo nije donesena odluka da se reže isključivo kroz dodatak na minuli rad, već se raspravlja i o dodatku popularno nazvanom 4,8,10, a riječ je o uvećanju plaće na osnovi radnog staža u prosvjeti pri čemu se za 20 godina staža uvećava plaća za 4 posto; za 30 godina za 8 posto te 35 godina staža čak 10 posto uvećanja.
Na stolu su i dodatci za posebne uvjete rada ili za prekovremene sate. Ako bi se zaista krenulo na umanjenje dodatka za minuli rad prosječno bi javni i državni službenici izgubili oko 200 kuna mjesečno. Službenik s plaćom od 6000 kuna i uz dvadesetogodišnji staž mjesečno bi primao oko 170 kuna manju plaću, dok bi više pozicionirani kadar u javnim službama s plaćom od 10.000 kuna i dvadesetogodišnji staž izgubio oko 400 kuna mjesečno.
– Održan je neformalni sastanak u Vladi o smanjenju rashoda jer su na strani prihoda stvari manje više jasne, a uštedjeti treba 3,6 milijarde kuna. Postigli smo dogovor da će se ministarstva nastojati uklopiti se u zadane okvire – poručio je Grčić u kratkoj izjavi nakon sastanka.
Ne režu se EU projekti
A okvir je da ministri moraju pronaći uštede od 1,1 milijardu kuna na materijalnim rashodima koji u ukupnom proračunu sudjeluju s 8,5 milijardi kuna. To znači da će se svaka osma kuna za osnovne potrebe i režijske račune u ministarstvima mora uštedjeti. Neće se rezati na rashodima za pripremu EU projekata ni na potporama malom i srednjem poduzetništvu, ali će se smanjiti subvencije državnim poduzećima i poljoprivredi.
Pitanje izdvajanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz proračuna još nije definirano ni raspravljeno, kažu nam u Banskim dvorima, jer je riječ o modelu koji zahtjeva restrukturiranje osjetljivog sustava.
