INTERVJU

VILIM SIMON, NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE VAJDE Domaći proizvođači naša su snaga i ne trebaju brinuti zbog porasta troškova

Povećanje udjela domaće sirovine u ukupnoj proizvodnji i samodostatnost već su godinama Vajdi visoko na listi prioriteta. To znači da i u jeku aktualne krize kooperanti, njih 80 uglavnom u Međimurju i Slavoniji, ne moraju brinuti zbog porasta ulaznih troškova proizvodnje, jer će odojke i hranu za tov i dalje osiguravati Vajda

Najavljujući svoj odlazak s mjesta predsjednika Uprave Mesne industrije Vajde d.d., Alen Kajmović posebno je naglasio da se u tvrtki koja od 2015. godine djeluje pod okriljem Grupacije Pivac, jedne od najrespektabilnijih i najvećih obiteljskih mesnih industrija u ovome dijelu Europe, neće ništa znatno promijeniti, te da je njegov nasljednik, dosadašnji član Uprave Vilim Simon, prava osoba da preuzme vođenje Vajde.

Vilim Simon u Vajdu je stigao 2012. godine, na radno mjesto referenta nabave, a donedavno je bio zadužen za kooperaciju i organizaciju tova svinja. Kakvi su mu planovi i u kojem smjeru planira voditi tvrtku, otkriva u intervjuu za naš portal. 

* Koliki je izazov Vaša nova dužnost, osobito zamjeniti Alena Kajmovića na mjestu predsjednika Uprave?

– Imajući na umu rezultate koje je Vajda ostvarila u protekle četiri godine, naravno da je izazov preuzeti poziciju predsjednika Uprave, pogotovo uslijed situacije u kojoj se trenutačno nalazi globalno gospodarstvo. Posljednje dvije godine borili smo se s pandemijom koja nam je u znatnoj mjeri otežala poslovanje, no zahvaljujući specifično organiziranom poslovnom sustavu unutar Grupe Pivac, koji obuhvaća vlastiti uzgoj, kooperaciju s domaćim uzgajivačima stoke te dobro organizirane proizvodne procese na tri lokacije diljem Hrvatske, uspjeli smo ne samo osigurati neometan proizvodni proces i opskrbu maloprodajnog sektora, već i uspješno finalizirati započete projekte te krenuti u nove investicije. 

Unatoč izvanrednim okolnostima na tržištu, Vajda je upravo u tom periodu po ostvarenim rezultatima postala najuspješnija tvrtka u Međimurju, što znači da su očekivanja visoka i da će biti potrebno mnogo truda kako bi zadržali kontinuitet i održali se na toj poziciji. Svjestan sam da se preda mnom nalazi velik izazov, no uzimajući u obzir već spomenuti uhodani i kvalitetno organiziran sustav Grupe Pivac u kojem Vajda zauzima važnu ulogu kao nositelj primarne proizvodnje svinjskog mesa i klaoničke obrade, smatram da imam uporišta za optimizam. Osim obitelji Pivac koja mi je dala povjerenje za preuzimanje vođenja Vajde, želio bih zahvaliti svom prethodniku Alenu Kajmoviću koji je Vajdu doveo do pozicije na kojoj je danas. Od srca zahvaljujem i svim kolegama u Vajdi na iskazanoj podršci. Vjerujem da ćemo se zajedno uspješno suočiti sa svim izazovima, kao što smo uostalom činili i do sada. 

* Vaš dosadašnji profesionalni put u Vajdi?

– Moj profesionalni put u Vajdi traje cijelo desetljeće, a drago mi je što mogu reći da sam pritom prošao sve stepenice, što ujedno smatram najboljim putem za stjecanje znanja i dubinsko poznavanje problematike, prilika i mogućnosti u sektoru. U Vajdi sam počeo raditi 2012. godine. Prve tri godine na radnom mjestu referenta nabave, a nakon ulaska Vajde u sustav Grupe Pivac prelazim na mjesto pomoćnika komercijalnog direktora zaduženog za prodaju prerađevina. Sredinom 2016. godine preuzimam dužnost voditelja proizvodnje. Budući da sam po struci ekonomist, period prelaska u segment proizvodnje također je bio izazovan, no uz potporu kolega tehnologa taj je korak uspješno svladan pa sam nekoliko mjeseci kasnije imenovan članom Uprave zaduženim za proizvodnju. Krajem 2019. godine postajem član Uprave zadužen za kooperaciju i organizaciju tova svinja, a s te pozicije početkom lipnja prelazim na današnju funkciju predsjednika Uprave. 

* Prije preuzimanja nove dužnosti bili ste zaduženi za vođenje sustava kooperacije s domaćim uzgajivačima, kakva je ‘slika’ Vajdine kooperacije danas, koliko je sustav snažan? Može li se Vajda i dalje oslanjati na domaće proizvođače?

– Već gotovo tri godine primarno se bavim upravo vođenjem sustava kooperacije, koji je jedna od baza čitave djelatnosti Grupe Pivac. Naime, odmah po ulasku Vajde u sustav grupacije, 2016. godine krenuli smo u veliki projekt revitalizacije svinjogojske proizvodnje. Od tada do danas uspjeli smo višestruko povećati broj svinja uzgojenih na farmama naših kooperanata. S početnih 40.000 tovljenika godišnje taj je broj narastao na današnjih 175.000. Paralelno sa širenjem mreže kooperanata realizirana je 50 milijuna kuna vrijedna investicija u tehnološku modernizaciju Vajde, koja je obuhvatila dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju pogona, nabavku strojeva i opreme za proizvodnju, proširenje skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizaciju rashladnog sustava. Zahvaljujući toj investiciji, danas se možemo pohvaliti jednim od najsuvremenijih pogona za klaoničku obradu u regiji. 

Naravno da se i dalje oslanjamo na domaće proizvođače. U ovom trenutku imamo 80 kooperanata diljem Hrvatske, prvenstveno na području Međimurja i Slavonije. Plan je i dalje raditi na širenju suradnje s hrvatskim farmerima, kako bismo dosegli brojku od 200.000 svinja godišnje iz vlastitog uzgoja. Povećanje udjela domaće sirovine u ukupnoj proizvodnji i samodostatnost kao konačni cilj već godinama nam je visoko na listi prioriteta. To je dugoročni strateški cilj od kojeg ne odstupamo. Naši kooperanti, uzimajući u obzir trenutačnu situaciju na tržištu, imaju tu prednost da ih ne mora zabrinjavati porast ulaznih troškova proizvodnje. Ugovorom o uslužnom tovu mi im osiguravamo kvalitetne odojke, kompletnu hranu za tov i stabilan prihod. U interesu nam je da im omogućimo uvjete suradnje koji će ih motivirati, a nama omogućiti trajni izvor kvalitetne sirovine. Cilj nam je da što više naših proizvoda bude upravo iz domaće sirovine.

* Kako će se aktualna kriza, osobito kroz prizmu velikog poskupljenja energenata i žitarica, odraziti na sustav kooperacije, a zatim i na cjelokupno poslovanje Vajde?

– Nalazimo se u nikad neizvjesnijim vremenima. U takvim okolnostima činimo ono što možemo – pomno pratimo situaciju, tržišna kretanja i njihove projekcije, nastojimo prevenirati potencijalne probleme i u najkraćem mogućem roku donijeti najispravnije odluke. Još kao posljedica pandemije znatno su porasli ulazni troškovi proizvodnje – cijene repromaterijala, stočne hrane, goriva, zaštitne opreme, sredstava za sanitaciju i higijenu. Ove godine svjedočimo i drastičnom povećanju cijena električne energije, plina i naftnih derivata, koje je automatski generiralo nova poskupljenja svih vrsta sirovina, a time i dodatan rast troškova proizvodnje. U kontekstu kooperacije, porast cijene žitarica je teret koji ne pada na leđa naših kooperanata, nego ga snosi direktno Vajda. To je rizik na koji se obvezujemo ugovorom, upravo zato jer smatramo da je jamstvo stabilnosti ključan preduvjet dugoročne i uspješne suradnje. 

Najveći izazov poslovanju u aktualnim okolnostima vidimo upravo inflaciju, kako za Vajdu i Grupu Pivac, tako i za ostale gospodarske subjekte na tržištu. No, prehrambena industrija se pritom ipak nalazi u boljem položaju od brojnih drugih djelatnosti. Hrana nije luksuz kojeg se možemo odreći pa je potražnja za našim proizvodima stabilna, unatoč smanjenju kupovne moći građana uslijed rastuće inflacije.

* Unazad 4.5 godina Vajda je prošla veliki investicijski ciklus, koja daljnja ulaganja se mogu najaviti?

– Osim kapitalnog projekta proširenja i modernizacije klaonice te nabavke novih strojeva i opreme, investirano je u niz projekata čiji je cilj bio ekološki održivo poslovanje i omogućavanje odvijanja djelatnosti na suvremen način, koji u cijelosti uzima u obzir želje i potrebe lokalnog stanovništva. Konkretno to znači da smo izgradili potpuno novi, zatvoren sustav prijema životinja kako ta aktivnost ne bi ometala stanare kuća koje se nalaze u blizini našeg pogona. Što se tiče zelenih projekata, možemo se pohvaliti najvećom krovnom fotonaponskom elektranom u Međimurju snage 1,021 megavata, koja nam omogućava četvrtinu struje za potrebe proizvodnje, kao i najsuvremenijim pročistačem otpadnih voda na sjeveru, puštenim u rad u ožujku ove godine. Na tome ne planiramo stati. 

Iako nisu idealna vremena za velike investicije, svjesni smo da je mesoprerađivačka industrija lokomotiva ruralnog razvoja i da su ulaganja u nju zapravo posredno ulaganja u cijeli poljoprivredni sektor. U periodu pred nama planiramo investicije u nove rashladne kapacitete, rekonstrukciju i dogradnju prostora za klaonički otpad i crijevare, ali i nove kantine i garderobe za djelatnike, kao i izgradnju novog Vajdinog diskonta. Ulaganja u samodostatnost, sigurni izvor domaće sirovine, opremu i tehnologiju, infrastrukturu i logistiku, kao i zaposlenike, omogućili su dosadašnje poslovne rezultate i to je svakako put na kojem ostajemo.

* Poznato je da su mesari deficitaran kadar ne samo u Hrvatskoj, nego i na tržištu rada EU-a, kao i da Vajda već aktivno radi na rješavanju tog problema na lokalnoj razini. Kakvi su daljnji planovi po pitanju učeničkih stipendija, planirate li nastaviti sa stipendiranjem novih generacija mesara?

– Činjenica je da su, kao i brojna druga strukovna zanimanja, mesari deficitarni na tržištu. Istovremeno su oni ključan kadar u našoj djelatnosti pa poduzimamo sve što smo u mogućnosti kako bismo motivirali mlade da odaberu to zanimanje. U suradnji sa Srednjom školom Prelog i Srednjom strukovnom školom Varaždin provodimo program stipendiranja učenika koji se školuju za mesare, za što smo u posljednje tri godine izdvojili više od 550 tisuća kuna. Učenike stipendiramo s 1.000 kuna mjesečno, a uz to im nudimo i brojne druge pogodnosti kao što su besplatni udžbenici te plaćen rad na praksi i troškovi prijevoza. Ono što je najvažnije, omogućavamo im siguran posao nakon završetka školovanja sa stimulativnim primanjima. Želja nam je zadržati ljude u našem kraju, kako siguran i dobro plaćen posao ne bi morali tražiti van Međimurja i Hrvatske. Stoga i u sljedećoj školskoj godini svakako nastavljamo s provedbom programa stipendiranja. Sve mlade ljude koji ovih dana donose odluku o odabiru budućeg zanimanja i razmišljaju o strukovnom obrazovanju, pozivamo da se razmisle o zanimanju mesar i pridruže se našem timu.

* Što mogu očekivati Vajdini zaposlenici?

– U svojoj stogodišnjoj povijesti Vajda je oduvijek stavljala u fokus zadovoljstvo svojih zaposlenika i njihove potrebe, a tako će ostati i ubuduće. Nedavno smo potpisali kolektivni ugovor koji vrijedi do 2024. godine. Zaposlenicima su njime zajamčene brojne pogodnosti iznad zakonom propisanih, kao što su nagrade za ostvarene radne rezultate, osiguran topli obrok, božićnica, slobodan dan za polazak djeteta u školu i druge. 

Sama činjenica da je ugovor potpisan na dvogodišnje razdoblje, u vremenu nepredvidivih gospodarskih kretanja, jasna je poruka da su nam naši ljudi i njihova sigurnost na prvom mjestu. Suština Vajde su upravo njeni zaposlenici, moji kolege koji su zaslužni za ovo što smo danas – tvrtka koja je nadrasla okvire Međimurja i postala jednim od vodećih mesoprerađivača u Hrvatskoj. Niti jedan čovjek, koliko god sposoban bio, takav rezultat ne može postići sam – zato još jednom velika zahvala svim djelatnicima, uz želju da i dalje zajedno nastavimo graditi još bolju i uspješniju Vajdu.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije