Vijesti / Gospodarstvo
Gospodarstvo
ANDRIJA STRIČAK IZ ČAKOVCA Meda je znatno manje nego ranije
List Međimurje

VREMENSKI UVJETI NE POGODUJU PČELAMA

ANDRIJA STRIČAK IZ ČAKOVCA Meda je znatno manje nego ranije

U poljoprivredne vode Andrija se bacio kad ga je ozbiljno narušeno zdravlje prisililo na drukčiji način života. Bio je privatni poduzetnik bez radnog vremena, izložen stalnom stresu i rokovima. Nakon što je završio u invalidskoj mirovini, okrenuo se zemlji i proizvodnji i fokusirao se na apiterapiju

Obitelj Andrije Stričaka iz Čakovca primarno se posvetila proizvodnji meda i pčelinjih proizvoda, iako se među njihovim proizvodima mogu naći i čisto bučino ulje, heljda, razna brašna, sokovi, a povremeno i grah. U poljoprivredne vode Andrija se bacio kad ga je ozbiljno narušeno zdravlje prisililo na drukčiji način života.

Naime, bio je privatni poduzetnik bez radnog vremena, izložen stalnom stresu i rokovima. Nakon što je završio u invalidskoj mirovini, okrenuo se zemlji i proizvodnji najprije za vlastite potrebe. No, pokazalo se da ima „žicu” i za to pa je krenuo u veću proizvodnju.

ANDRIJA STRIČAK IZ ČAKOVCA Meda je znatno manje nego ranije Fotogalerija

- Fokusirao sam se na apiterapiju primarno da si popravim zdravlje. Počeo sam puno čitati, učiti, pa je došlo Pčelarsko društvo „Agacija” i postao sam dio te zajednice bez koje kad jednom uđeš, više ne možeš. To vam je onda kao obitelj priča Andrija i dodaje da je najviše o pčelama i proizvodnji meda naučio od pčelara Ivana Šopara. U svemu što je radio i čega se primio imao je veliku podršku obitelji, supruge Vesne i djece Vjerana i Adrijane i njihovih supružnika Manuele i Josipa. Danas zajedno sudjeluju u poslovima oko OPG-a, a svatko ima svoja zaduženja. Ipak, najviše je pčelama posvećen sam Andrija. Trenutno ga brine nedostatak medonosnog bilja pa tome pokušava doskočiti tako da sadi na svojoj zemlji.

- Nemamo livada, bagremi nam smrzavaju u zadnje vrijeme i dobiva se malo meda. Dosta se prska i to su isto veliki problemi i zato smo odlučili da naše zemlje pretvorimo u medonosni potencijal da nam pčele imaju prirodnu prihranu objašnjava. U jesen je ušao s 216 košnica. Kaže da vremenski uvjeti opet ne pogoduju pčelama.

- Ova je jesen bila preduga, topla i mislim da će biti gubitaka sigurno 30 – 40 društava među pčelinjim zajednicama, kaže i dodaje da je vrijeme itekako utjecalo i na ovogodišnju proizvodnju meda.

- Mednost za pčelara je u odnosu na ono što bi trebalo biti, tek 15 do 20 posto zbog toga što je proljeće bilo izuzetno hladno, a ljeti su bile pretjerane vrućine. Medenja bilja ima kad je temperatura zraka od 19 do 24 Celzijevih stupnjeva, a vlažnost u zraku veća je od 70 posto. Ovako je to samo sakupljanje peludi. Vremenski uvjeti nam nisu išli na ruku, kaže i dodaje da su ove godine na 200 košnica dobili oko dvije tone meda, a u normalnim uvjetima je to od sedam do deset tona.

No to ga ne obeshrabruje jer vjeruje da su pčele i pčelinji proizvodi najbolji lijek. U završnoj su fazi pokretanja apiterapije koja će osim svih pčelinjih proizvoda imati mogućnost inhalacije zrakom iz pčelinjih košnica što se pokazalo kao vrlo učinkovitom metodom alternativnog liječenja brojnih zdravstvenih stanja.

* Preuzeto iz lista Međimurje, broj 3479

Najnovije

Reci što misliš!