Vijesti / Gospodarstvo
Gospodarstvo
ŠTEDNJA Hrvati u bankama drže 228 mlrd. kuna, svaki deseti novac čuva kod kuće
Dubravko Petric/Pixsell

FINANCIJSKA IMOVINA GRAĐANA

ŠTEDNJA Hrvati u bankama drže 228 mlrd. kuna, svaki deseti novac čuva kod kuće

Procjenjuje se da polovina građana ima financijsku imovinu do 500 eura. Oko 50.000 ljudi u bankama ima više od milijun kuna

Europska komisija predstavit će u srpnju paket mjera protiv pranja novca kojima će se onemogućiti plaćanje gotovinom iznose veće od 10.000 eura. Kako se najavljuje, netko tko bude, na primjer, kupovao kuću vrijednu 50.000 eura, a ima ušteđevinu koju drži doma, slikovito rečeno “u čarapama”, morat će novac položiti u banku i platiti stan preko računa.

U HNB-u kažu da nema preciznih podataka o štednji stanovništva u Hrvatskoj, već se na temelju podataka o dohocima i osobnoj potrošnji može ocijeniti da je štednja znatno porasla u 2020. godini. Koliko novca građani čuvaju u gotovini kod kuće, nije poznato. Iako se osobna potrošnja lani smanjila za gotovo 15 milijardi kuna u odnosu na 2019., ukupan raspoloživi dohodak stanovništva je porastao, a ubrzanju rasta depozita pridonio je svakako i rast štednje kućanstava.

Pojačana je štednja, objašnjavaju stručnjaci, uobičajeni oblik ponašanja u razdobljima kriza, poput ove uzrokovane koronavirusom. U potrazi za sigurnom imovinom građani su se više okrenuli polaganju novca u banke nego kupnji nekretnina. Ukupni depoziti u ožujku ove godine u odnosu na veljaču bili su veći za 2,1 milijardu kuna i dosegnuli su, izračunali su u HNB-u, 333,1 milijardu kuna. Depoziti kućanstava iznosili su 228,5 milijardi kuna. To je prvi mjesečni pad depozita kućanstava nakon 18 mjeseci, odnosno od listopada 2020. Na godišnjoj razini depoziti kućanstava bili su veći za 13 milijardi kuna, odnosno šest posto, napominju.

Anketa koju je lani proveo HNB pokazala je da realna imovina koja uključuje glavnu stambenu jedinicu i ostale stambene jedinice, vozila i dragocjenosti čini najveći dio bogatstva kućanstava u Hrvatskoj, čak 96,5 posto, dok je udio financijske imovine poput depozita, uzajamnih fondova, dionica, obveznica i gotovine, samo 3,5 posto.

Procjene su da polovina građana ima financijsku imovinu u vrijednosti do 500 eura. Oko 50.000 ljudi u bankama navodno drži ušteđevinu veću od milijun kuna. Prema nekim istraživanjima, svaki deseti građanin ušteđevinu drži kod kuće, no temeljita analiza nije rađena pa se barata procjenama. Prema podacima koje je prije nekoliko godina prikupilo Ministarstvo financija, više od polovine ušteđevine posjeduje samo 2,5 posto vlasnika računa, dok su anketni podaci HNB-a govorili o tome da 20 posto građana drži 94 posto ukupne štednje, s time da 25 posto štednje drži svega jedan posto građana, što govori u prilog nejednakosti štednje.

Najveći dio financijske imovine kućanstava odnosi se na depozite koje ima više od 80 posto kućanstava, a prevladavaju depoziti na tekućim računima s čak 80 posto, dok su depoziti na štednim računima rjeđi, oko 14 posto. Oko 40 posto kućanstava ima neku vrstu obveza, najvećim dijelom hipotekarni dug koji čini 66 posto ukupne vrijednosti obveza kućanstava, no samo desetak posto kućanstava ima tu vrstu duga. Od ostalih vrsta dugova prevladavaju krediti. Gotovinski nenamjenski krediti nakon višemjesečnog kontinuiranog pada u ožujku drugi mjesec zaredom blago su porasli za oko 300 milijuna kuna.

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno

Reci što misliš!