Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji prigodnom sjednicom godinama je obilježavalo taj dan zbog važnosti prava radnika na sigurno i zdravo radno mjesto
“Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj” obilježava
se 28. travnja kada je na inicijativu Saveza samostalnih
sindikata Hrvatske i uz potporu Gospodarsko-socijalnog vijeća,
Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine donio odluku o proglašenju.
Međunarodna organizacija taj datum obilježava kao Svjetski dan
sigurnosti i zaštite zdravlja na radu od 2003. godine, s
naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu, a Svjetski
sindikalni pokret kao Dan sjećanja na umrle i ozlijeđene radnike
te tako odaje počast svim žrtvama nesreća na radu i preminulima
uslijed profesionalnih bolesti. Navedeni datum odabran je kao
spomen na 28 smrtno stradalih radnika na gradilištu u
Sjedinjenim Američkim Državama.
U Republici Hrvatskoj 28. travnja kao Nacionalni dan zaštite na
radu obilježava se od 1. lipnja 2007. godine kada je na
inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i uz potporu
Gospodarsko-socijalnog vijeća Hrvatski sabor donio odluku o
proglašenju.
Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji prigodnom
sjednicom godinama je obilježavalo taj dan zbog važnosti prava
radnika na sigurno i zdravo radno mjesto. Svaki radnik ima pravo
raditi u uvjetima u kojima se poštuje njegova sigurnost, zdravlje
i dostojanstvo.
Ova i prošla godina specifične su po pandemiji COVID -19 koja je
promijenila živote s novim rizicima i strahovima svih nas za naše
obitelji i cijelu zajednicu. Pandemija dovela je do toga da se
Vlada, poslodavci i radnici, ali i svi građani suočavaju s novim
velikim izazovima i mnogim učincima na radno okruženje. Mjere
zaštite na radu mogu imati presudnu ulogu u suzbijanju širenja
bolesti. Posljedice utjecaja COVID-19 na globalni svijet rada bit
će dalekosežne, što će dovesti do nezaposlenosti velikog broja
ljudi i do siromaštva te je potrebno donijeti mjere koje će to
stanje ublažiti. COVID – 19 nije samo globalna zdravstvena kriza
već je to i velika kriza tržišta rada te ekonomska kriza.
Potrebno je hitnim mjerama zaštititi radnike na radnim mjestima,
održati radna mjesta i prihode. To će biti moguće samo uz pomoć
gospodarstvu u vidu subvencija, financijskih i poreznih olakšica,
fiskalne i monetarne politike te kreditiranje i financijsku
podršku.
Zabrinjavajuće je da je u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina
povećan broj ozljeda na radu i broj poginulih radnika na radnom
mjestu. Slična je situacija i u Međimurskoj županiji iako su u
posljednjih nekoliko godina postignuti značajni pomaci u zaštiti
na radu. Kod zaštite na radu jednaka je odgovornost i poslodavca
i radnika. Poslodavci su odgovorni za organizaciju i provedbu
mjera zaštite i sigurnost na radu, a radnici su odgovorni za rad
na siguran način, poznavanje svojih prava i obveza te aktivno
moraju sudjelovati u osposobljavanju i provedbi preventivnih
mjera. Vlada je odgovorna za donošenje i razvoj nacionalne
politike zaštite na radu donošenjem usklađenog zakonodavnog
okvira, efikasan nadzor primjene propisa kroz postupanja
inspekcija te primjenu stimulativnog modela osiguranja u području
zaštite zdravlja na radu i drugih poticajnih mjera za ulaganje
poslodavaca. Vrlo je značajna uloga stručnjaka zaštite na radu,
te potpora sindikata i radničkih vijeća.
Zaštita na radu ne znači samo poštivanje prava, ona je
puno više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog
poslovnog planiranja, upravljanja i društvene odgovornosti.
Radnicima i poslodavcima Gospodarsko-socijalno vijeće u
Međimurskoj županiji upućuje apel da učine sve kako bi se
stvorili primjereni radni uvjeti i dobra zaštita na radu. Svaki
poslodavac dužan je brinuti o sigurnosti svojih radnika, ali i
svaki radnik mora na adekvatan način koristiti sredstva za rad i
opremu za zaštitu. Jedino tako će se stvoriti uvjeti da imamo
zadovoljnog radnika i zadovoljnog poslodavca.