Vijesti / Gospodarstvo
Gospodarstvo
Radimir Čačić: 'Brza pruga od Čakovca do Zagreba je strateški interes Hrvatske, sitne lokalne interese ćemo maknuti'
PIXSELL, Denis Vlašić

brza pruga

Radimir Čačić: 'Brza pruga od Čakovca do Zagreba je strateški interes Hrvatske, sitne lokalne interese ćemo maknuti'

Putovanje vlakom od Čakovca do Zagreba ovim bi se projektom skratilo sa tri na jedan sat...

Oko 60 kilometara željezničke pruge, od kojih 17 kilometara potpuno nove, elektrifikacija, izgradnja dvaju kolosijeka, kolodvori, stajališta, tuneli...

Projekt je to koji guraju župani na sjeveru Hrvatsku, vrijedan, kažu, više i od izgradnje Pelješkog mosta. Oko 400 milijuna eura trebat će za strateški državni projekt povezivanja gradova vlakovima na koridoru Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Krapina – Zabok – Zagreb.

Put od Čakovca do Zagreba time bi se skratio s tri sata na manje od sat vremena. U tijeku je izrada studije izvodljivosti i razrađuju se rješenja spoja željezničke pruge Zabok – Krapina i Varaždin – Golubovec, najzahtjevnije dionice.

Velik dio pruge prolazio bi kroz tunele ili vijaduktima, a uskoro se očekuje i prijedlog triju varijanti toga spoja.

- Riječ je o daleko najvažnijem projektu Varaždinske županije. Poštivat ćemo struku, prihvatiti predloženu varijantu i maknuti sitne lokalne interese jer je to u strateškom interesu ove zemlje. Na svako ulaganje u javni prijevoz ovakve vrste povrat je četiri puta veći, i to je snažno ulaganje u budućnost Hrvatske. U ovoj regiji trenutačno željeznicom putuje oko dva milijuna ljudi godišnje, od 20 milijuna ukupno na razini Hrvatske, a nakon završetka projekta samo na novoj pruzi očekuje se oko 12 milijuna putovanja godišnje, što bitno povećava gospodarski potencijal Hrvatske i ove regije – istaknuo je varaždinski župan Radimir Čačić.

Posebno zahtjevna dionica jest tzv. lepoglavska spojnica, nova pruga od Lepoglave do Krapine. Njome će se povezati Beč sa Zagrebom i Rijekom, i to najkraćim putem, čime će se, ističe Čačić, podići i konkurentnost riječke luke.

- Pred nama je sada veliki investicijski ciklus u željeznicu. U tijeku je evaluacija svih željezničkih projekata, a lepoglavska spojnica, kao ključ za povezivanje tri županije sa Zagrebom, uvrštena je u prioritete. Struka će uskoro predložiti varijante, a nakon uključenja JASPERS-a i njihova odobrenja imat ćemo viski stupanj garancije da iz europskih fondova možemo dobiti novac za njenu izgradnju – istaknuo je na nedavnoj tribini o lepoglavskoj spojnici pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić.

Međimurski župan Matija Posavec podsjetio je da je prva hrvatska pruga izgrađena na području Međimurja prije 160 godina.

- Koliko smo se pomaknuli od tada ako znamo da nam je danas prosječna brzina putničkih vlakova u Hrvatskoj 58 kilometara na sat? – postavlja retoričko pitanje Posavec.

Vlakovi bi, kad projekt završi, trebali voziti i do 160 kilometara na sat. Milan Brkić, direktor Rail Cargo Carriera, najvećeg privatnog teretnog željezničkog prijevoznika, podržava taj projekt koji će teretnim prijevoznicima omogućiti kvalitetniju vezu s Mađarskom, Austrijom, Češkom, Poljskom.

- Potrebni su nam logistički centri jer ih u Hrvatskoj nemamo za vlak od 700 metara, što je u Europi normalno – naglasio je Brkić.

Tri sjeverne županije i HŽ Putnički prijevoz rade i na projektu integriranog prijevoza putnika. Plan je da za nekoliko godina putnik s jedinstvenom prijevoznom kartom može kombinirati linije vlaka i autobusa.

Čačićevi Reformisti tvrde da ekonomski pokazatelji govore da će se svaka uložena kuna u funkcioniranje željezničkog prometa multiplicirati u četiri kune kroz izravne i neizravne učinke u industriji, obrazovanju i drugim sektorima.

- Iako se može očekivati ozbiljna opstrukcija od Slovenije, koja naravno štiti svoj interes, odnosno primarno interes svoje luke Kopar, realizacijom ovog projekta napravio bi se veliki strateški i gospodarski iskorak u povezivanju Rijeke i srednje Europe. Jednako tako je važno što EU snažno podržava ulaganje u jeftinija i ekološki prihvatljivija rješenja, pa unatoč tome što vrijednost ovog projekta iznosi oko 400 milijuna eura, moguće je financirati ga sredstvima EU čak i do 85 posto – smatra saborska zastupnica Natalija Martinčević, koja od Vlade očekuje da pripremi projekt do početka nove omotnice EU 2021. – 2027.

To je, 'priprijetila' je, i jedan od ključnih uvjeta podrške Reformista aktualnoj Vladi.

Pročitajte i ovo
Najgledaniji video
Najgledanija galerija
Izdvojeno

Reci što misliš!