ODLJEV RADNIKA Jesmo li spremni za masovni odlazak radnika u Austriju i kako ga ublažiti?

Procjenjuje se da će to izazvati smanjenje hrvatske radne snage u Njemačkoj za 30 posto, kao i odljev 20-40 posto radnika iz Međimurske i susjednih županija.

Početkom godine na sastanku u Oberhausenu predstavnici poslovnog sustava INGRA-DET te tvrtki Radnik Križevci i Đuro Đaković Montaža Slavonski Brod razmatrali su utjecaj koji će otvaranje austrijskog tržišta rada, od 1.srpnja ove godine, imati na hrvatsko gospodarstvo i odljev radnika, posebno na sjeveru Hrvatske.

Na tom skupu procijenili su da će to izazvati smanjenje hrvatske radne snage u Njemačkoj za 30 posto, kao i odljev 20-40 posto radnika iz Međimurske i susjednih županija. Tada je zatražena puna primjena Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te provođenje informativne akcije prema našim radnicima i tvrtkama radi upoznavanja s propisima i uzancama poslovanja u Austriji. Najavljeno je otvaranje gospodarskog interesnog udruženja sa sjedištem u Austriji radi zaštite interesa hrvatskih tvrtki i optimizacije poslovanja.

Pandemija koronavirusa sve je ove procese gurnula u drugi plan, međutim s približavanjem datuma otvaranja austrijskog tržišta rada sve ove teme ponovno dolaze u središte pozornosti. Zbog toga smo nekoliko istaknutih poduzetnika, s područja sjevera Hrvatske, zamolili za odgovor na dva pitanja vezana uz ovu temu. Postavili smo ih Zoranu Andročecu, direktoru poslovnog udruženja INGRA-DET, Branku Martinecu, direktoru ECON-a Prelog, Dragutinu Novaku, vlasniku ELTING-a Pušćine i Zlatku Sovi, suvlasniku poduzeća INOXMONT-VS Ludbreg.

1.Što će za Hrvatsku značiti otvaranje austrijskog tržišta rada i kako će se to odraziti na Vašu tvrtku?

ANDROČEC: Bojimo se da će doći do pojačanog odljeva stručne radne snage, onih kolega u koje smo kao firme i obrazovne institucije investirali, iz nama ključnog graničnog područja, a da hrvatska država neće napraviti ono što je bitno. Odlučno investirati u infrastrukturu budućnosti i proizvodnju i stvoriti konkurentne poslovne uvjete. Neka pogledaju po EU susjedstvu i ujednače poreznu praksu, što znači smanjiti stope poreza i povećati porezne osnovice kako bi  radna snaga ostajala u RH, a ujedno aktivno primijeniti vlastite propise o naknadnom oporezivanju rada u Austriji. Malom i srednjem poduzetniku kao kičmi Sjevera je potrebno posjeći šumu propisa i napraviti jasno pregledni i bolno učinkoviti porezni, pravni i pravosudni sistem. Opravdano sumnjam da će, u uvjetima akutno pojačane nezaposlenosti, austrijski socijalni fondovi biti sretni priljevom novih korisnika, ponajmanje socijalnih parazita migrirajućih po EU. Naši radnici u većini slučajeva nisu mlađi ljudi, imaju imovinu i obitelji u RH. Po meni je idealan model izaslanog radnika iz Republike Hrvatske u druge EU zemlje, da postoji bogati drugi i treći stup mirovine, te da se mirovine ostvarene u Europskom gospodarskom prostoru jednoznačno ne oporezuju u RH. Još veći ideal bi bio europska minimalna egzistencija i penzija s istovremenim pozivom svim tehničkim talentima Europe u širem smislu (ponajprije mislim na Bjelorusiju i Rusiju) da dođu raditi i živjeti u Hrvatskoj.

MARTINEC: Otvaranje austrijskog tržišta rada za naše radnike na žalost će još više pojačati odlazak stručnih i  iskusnih djelatnika iz naše zemlje, osobito krajeva koji su najbliže Austriji, kao što je naše Međimurje. Nama su već odlazili radnici u njemačke tvrtke, uglavnom s referencama koje su stekli kao djelatnici ECON-a na tom tržištu. Neki iz naše tvrtke već su i do sada išli na rad u Austriju, iako tržište rada nije bilo otvoreno na način kako će to biti od prvog srpnja ove godine. Sigurno je da mnogi u Hrvatskoj čekaju otvaranje tržišta rada u Austriji i imaju u planu odlazak. Naša poslovna politika je rad sa stranim tvrtkama u Hrvatskoj i povremeni rad u inozemstvu prije svega u Njemačkoj. Povremenim radom u inozemstvu, a bez trajnijeg odvajanja od svojih obitelji naši djelatnici mogu znatnije poboljšati svoj godišnji prihod a time i standard života a da “nisu život preselili u inozemstvo”.

NOVAK: Otvaranje austrijskog tržišta rada za sjeverozapadnu Hrvatsku imat će za posljedicu još dodatnog iseljavanja radno aktivnog stanovništva u ponekim djelatnostima iz naših krajeva. Međutim, budimo realni, i do sada su se naši radnici bez problema zapošljavali u austrijskim tvrtkama, ali puno više njih zaposlilo se u Njemačkoj, nego u Austriji. Razlog je u tome što su u Njemačkoj dosta veće plaće nego u Austriji, a istovremeno su u Austriji i troškovi života nešto veći nego u Njemačkoj. Ako pak usporedimo Austriju s Hrvatskom, potrebno je naglasiti da je u Austriji plaća veća nego kod nas, međutim, za rješavanje stambenog pitanja Austrija ipak nije interesantna, jer su primanja premala da bi se uštedjelo za stan ili kuću, mora se potegnuti do Njemačke. I tu ja vidim priliku za našu državu, za naše poduzeće. 
Država mora i dalje  omogućiti mladim ljudima pristup povoljnim kreditima, a poduzeća moraju stvarati što bolje uvjete rada i solidna primanja zaposlenika, a to podrazumijeva pozitivne promjene u organizaciji rada i pristup poslu zaposlenika. Vjerujte mi da radnik neće otići raditi iz Međimurja  u Austriju, ako će mu  plaća u Austriji  biti  veća za 600 do 800 eura nego u njegovom rodnom kraju, a poznato mi je da su plaće u Austriji  cca 1600 do 1900  Eura. Nadam se da su u ovoj  situaciji, vezanoj uz COVID-19, radnici koji su dobili otkaze radeći u austrijskim ili njemačkim tvrtkama naučili da prema njima nema socijalne osviještenosti od strane poslodavaca u tim zemljama, već su isti  poslani u Hrvatsku na  čekanje. Istovremeno, radnici zaposleni  u našem poduzeću  rade kao odaslani radnici te  uredno  primaju plaću  kako u Njemačkoj, tako i u Hrvatskoj i nisu  samo neki broj, već dio kolektiva imenom i prezimenom. 

SOVA: Sukladno prognozama, otvaranje Austrije za rad hrvatskih državljana nakon 01.07.2020. će uzrokovati smanjenje hrvatske radne snage sa sjevera Republike Hrvatske koji gravitira austrijskom tržištu te jednim dijelom i odlazak dijela radnika iz drugih država EU u Austriju. Dio naših radnika se već raspituje o mogućnostima rada u Austriji, te traži mogućnost zaposlenja i najavili su raskide ugovora o radu. Situacija se malo promijenila u posljednje vrijeme. Korona kriza ozbiljno je uzdrmala austrijsko gospodarstvo i natjerala mnoge gospodarske djelatnosti na mirovanje. Austrija kao uređena država nudi benefite, ali također je i vrlo fleksibilna u prilagodbama te je tako vrlo brzo donijela npr. i model skraćenog radnog vremena  Corona Kurzarebeit koji bi trebao spriječiti gubitak radnih mjesta. U situacijama kao što je ova, nije lako biti stranac, tada dolazi do izražaja “kruh sa dvije kore” jer sa skraćenim radnim vremenom život u državi viskog standarda postaje izuzetno težak.
 
2.Što mislite o inicijativi da se stručnim i kvalificiranim ne-EU radnicima nakon polaganja jezičnog testa od strane MUP-a odmah dodijeli trajni boravak, pod uvjetom da imaju prebivalište u Hrvatskoj?

ANDROČEC: Stručnoj radnoj snazi odmah treba dati trajni boravak pod uvjetom da i boravi u RH, da tu osnuje kućanstvo. Vrijeme je da mala zemlja u EU asocijaciji razmisli o uvođenju i drugih službenih jezika, kako bi se kvalitetno otvorila za stranu radnu snagu. Znanja budućnosti, sposobnost integracije i komunikacija su ključni, a ne znanje hrvatskoga. Ako su nama odnijeli formiranu stručnu radnu snagu od inženjera nadolje atraktivnije zemlje, moramo odmah to zaustaviti ne zabranama nego atraktivnošću naše pozicije, ujedno i vrbovati tuđu radnu snagu, i upotrijebiti svaki pametni napor da dođemo do tehnike i tehnologije budućnosti kroz kvantni skok u organizacijskom i tehnološkom pogledu. Kvaliteta jedne zemlje ne broji se po mlaznim avionima i nuklearnim bojevim glavama, nego po kvaliteti šaha, matematike i biokemije. Naposlijetku, u tehnologijama kojima mi radimo će biti presudni digitalizacija, nanotehnologije i robotizacija, a za cijelo društvo trebamo punu uposlenost i međusobnu solidarnost bez klasnih razlika. Time ćemo sjever Hrvatske obogatiti, a vidim da možemo i bolje i drugačije nego u ostatku zemlje, s manjom nadogradnjom i manjim troškom države i lokalnih vlasti puno više napraviti. Od Mure do Jadrana vidim niz pametnih kantona švicarske marljivosti i razvijenosti.

MARTINEC: Svi koji su spremni asimilirati se u naše društvo, a još k tome mogu i doprinijeti konkurentnosti gospodarstva trebali bi biti dobrodošli u Hrvatskoj. Sigurno je da treba osigurati slobodu zapošljavanja stručne strane radne snage. Tu država ne bi trebala puno pametovati, već na iskustvima razvijenijih, pa i nama susjednih zemalja oformiti zakonski okvir. Ali bez toga da naša država osigura konkurentne uvjete poslovanja u Hrvatskoj i dalje će odlazak prema konkurentnijim tržištima rada biti u fokusu naših državljana, a samim time i tih ne-EU radnika koji bi imali stalno prebivalište u Hrvatskoj.

NOVAK: Za takvu  inicijativu  je  prekasno, o tome je trebalo  razmišljati  prije  pet  godina. Danas  je  balkanski  bazen  ispražnjen,  ostao je bez  stručne  radne  snage.  Europa je davno  otvorila  granice za stručnu  radnu snagu.

SOVA: Podržavamo dodjelu trajnog boravka, no prije nego se donese odluka o stalnom boravku osoba mora biti ocijenjena s više aspekata kao što su: radne navike, socijalni aspekt te osobne i društvene vrijednosti te osobe. Naime, u uređenim državama je kod puštanja radne snage došlo do priličnog nereda na tržištu rada te se sada shodno tome ovom procesu pridodaje veća pažnja.