Minimalne su plaće najzastupljenije u zaštitarskoj branši, tekstilnoj i drvnoj industriji
Sedamsto euro bruto ili 560 eura neto minimalna je plaća u
Hrvatskoj i moglo bi je primati negdje oko 70 tisuća zaposlenih
prema procjeni hrvatskog ministra rada. U listopadu prošle
godine, kad je donesena odluka o njegovoj visini, minimalac je
iznosio polovicu (50,3 posto) prosječne bruto plaće, da bi do
trećeg mjeseca 2023. godine vrijednost minimalca pala na 45
posto prosjeka. Do kraja ove godine vjerojatno će se spustiti na
oko 40 posto i tako opet ispočetka.
Visinu minimalne plaće određuje Vlada jednom godišnje, uz
prethodne konzultacije sa socijalnim partnerima koje u pravilu
završe rogoborenjem jednih i drugih, svatko zbog svojih motiva.
Tvrtkama, posebno iz radno intenzivnih djelatnosti to je previše,
sindikatima premalo. Činjenica je da minimalna plaća raste
znatno brže od prosječne, primjerice u godini hrvatskog ulaska u
EU – 2013. – minimalna je bruto plaća bila 400 eura i od tada je
porasla 75 posto.
U tom desetogodišnjem razdoblju prosječna je neto plaća nominalno
rasla manje – 52 posto. Realno su, pak, kad se uračuna inflacija,
u deset godina prosječne plaće porasle oko 20 posto.
Snažnije povećanje primanja dogodilo se u 2023. godini, kada je
od kraja prošle do ožujka ove godine prosječna neto plaća porasla
oko osam posto i za ožujak iznosila 1130 eura neto (1556 bruto).
Prema plaćama iz prosinca 2022. godine, Hrvatska je na kraju
prošle godine imala 140.000 zaposlenih u pravnim osobama (bez
obrta i slobodnih profesija) čije su bruto plaće bile do 700
eura. Već za siječanj 2023. primanja zaposlenih iz prvog decila,
odnosno prve desetine zaposlenih s najnižim primanjima, skočila
su na oko 800 eura bruto i tu su se držala iduća tri mjeseca za
koje postoje javno objavljeni podaci.
Posljedica je to, prije svega, rasta minimalne plaće i jedne
ranije zakonske intervencije hrvatske Vlade da se unutar
minimalne plaće nalazi samo plaća za redovan rad. Dodaci za
prekovremeni rad, rad vikendom, rad u smjenama i slično moraju se
isplatiti mimo minimalca. Inače, struktura zaposlenih po
visini plaće pokazuje da deset posto najslabije plaćenih
radnika u zemlji trenutačno zarađuje oko 630 eura neto, srednja
ili medijalna plaća je 950 eura, a deset posto najbolje plaćenih
Hrvata ima neto plaću veću od 1715 eura.
Minimalne su plaće najzastupljenije u zaštitarskoj branši,
tekstilnoj i drvnoj industriji, pojedinim dijelovima metalne
industrije te obrtu i samostalnim profesijama gdje se
tradicionalno isplaćuju niže plaće da bi se izbjeglo plaćanje
socijalnih doprinosa.
Hrvatska je Vlada najavila da će od iduće godine dodatno povećati
neto primanja na male plaće tako što će radnike čije se plaće
kreću od 700 do 1300 eura bruto osloboditi obveze plaćanja dijela
mirovinskih doprinosa. Tehnički to će se napraviti tako što će na
bruto plaću od 700 eura 300 eura biti oslobođeno plaćanja
doprinosa za mirovinsko osiguranje za državni mirovinski
sustav (15 posto), a doprinosi će se obračunavati na preostalih
400 eura. To će se oslobođenje regresivno smanjivati do bruta od
1300 eura nakon kojega će se naplaćivati puni doprinosi.
Sindikati su kritizirali prijedlog jer smatraju da šteti
mirovinskom sustavu i donosi prekid veze između plaćenih
doprinosa i iznosa mirovine. Inače, kada odu u mirovinu, svi
zaposleni čije su plaće tijekom radnog vijeka bile ispod
80-postotne prosječne plaće u državi ulaze u kategoriju najniže,
od države, zagarantirane mirovine, koja trenutačno iznosi 11
eura po godini staža..