Iz Udruge Franak javljaju kako su, nakon što su obavijestili javnost o nepravomoćnoj presudi kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF u poslovnom kreditu, u međuvremenu dobili informaciju o takvoj pravomoćnoj presudi
Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu u sastavu sudaca
Vlaste Fauš, Vlatke Fresl Tomašević i Tomislava
Aralice, potvrdilo je 28.11.2023. presudom Gž-3164/2023
pravomoćnost presude sutkinje Jasne
Vehtersbah-Stojan Općinskog suda u Čakovcu kojom je
utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF i ništetnost promjenjive
kamatne stope te je naložena isplata svih preplaćenih iznosa
anuiteta uz pripadajuće zatezne kamate. Tužitelja, koji je
podigao kredit radi financiranja kupnje kafića, zastupala je
čakovečka odvjetnica Ines Mošmondor.
-Ova odluka otvara vrata korisnicima poslovnih kredita za
pokretanje postupka za isplatu preplaćenih iznosa radi ništetnih
odredbi o valutnoj klauzuli i odredbi o promjenjivoj kamatnoj
stopi, a posebno kraj činjenice da uvažavajući pravno shvaćanje
Vrhovnog suda, zastara prava potraživanja na preplaćene iznose
počinje teći tek od utvrđenja ništetnosti pojedinog ugovora,
odnosno drugim riječima nema zastare prava čak ako se i tek sada
pokrene postupak radi utvrđenja ništetnosti i isplate, kaže
odvjetnica Ines Mošmondor.
Nadalje, kako objašnjavaju u Udruzi Franak, sudsko vijeće
Županijskog suda u Zagrebu presudom je potvrdilo pravomoćnost
sljedećih izreka:
1. Ništetne su ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli CHF i
promjenjivoj kamatnoj stopi u poslovnom kreditu podignutom 2007.
u iznosu od 461.000 CHF odnosno 280.000 eura.
2. Erste banka mora vratiti 84.000 eura preplaćenih anuiteta te
zajedno sa zateznim kamatama mora uplatiti oko 150.000 eura
tužitelju.
3. Unatoč tomu što je ugovor poslovni, utvrđena je ništetnost
valutne klauzule na temelju članka 296. Zakona o obveznim
odnosima te ništetnost promjenjive kamatne stope na temelju
članaka 269. do 272. istog zakona.
4.Erste banka ugovorila je s tužiteljem kredit na način da je
ponuđen tipski ugovor s unaprijed formuliranim odredbama o kojima
se nije pregovaralo, i koje su uzrokovale znatnu neravnotežu
prava i obveza na štetu tužitelja te kod ugovaranja tužitelj nije
upozoren na rizike ugovaranja takvih ugovornih odredaba.
5. Prije svega tuženik nije kod ugovaranja upozorio da se radi o
valutnoj klauzuli koja je valuta utočišta u gospodarskim krizama,
uslijed čega ona može brzo “preko noći” narasti, a paralelno s
tim ugovorena je i kamatna stopa koja se mijenja odlukom banke,
što je zakonski zabranjeno.
6. Zastare potraživanja nema jer je ona u skladu s pravnim
shvaćanjem Vrhovnog suda tek počela teći 28.11.2023., a to je dan
pravomoćnosti konkretne presude.
Učinjen je novi veliki korak za sve korisnike poslovnih kredita s
valutnom klauzulom CHF, dok konačnu riječ o tome mora reći
Vrhovni sud RH. Mi u Udruzi Franak ne vidimo baš nikakvu razliku
između ugovaranja valutne klauzule CHF za potrošačke ili poslovne
svrhe. U oba slučaja radi se o kreditima o kojima se nije
pregovaralo, i koji su uzrokovali znatnu neravnotežu prava i
obveza na štetu dužnika, pri čemu su uzročnici u svakom slučaju
svjesno i namjerno bile banke, kojima je namjera bila samo
privući što više klijenata, i zaraditi enormne dobiti na štetu
klijenata – ističu u Udruzi Franak.
U oba slučaja, pojašnjavaju, radi se o vrlo sličnim zakonskim
odredbama, razlika je samo u tomu da u potrošačkim ugovorima na
prvom mjestu imamo Direktivu 93/13 i pravo iz područja zaštite
potrošača, dok su u poslovnim ugovorima gotovo identične takve
odredbe koje terete vjerovnike propisane Zakonom o obveznim
odnosima, i to prije svega u njegovu članku 296.
– Dok čekamo da Vrhovni sud donese odluku o konverzijama te
odluku o ništetnosti ugovora s ništetnom valutom i ništetnom
kamatom, županijski suci već su uspjeli u međuvremenu pravomoćno
potvrditi i ništetnost valutne klauzule CHF za poslovni kredit.
Prisjetimo se u svemu tome današnjeg predsjednika VSRH, Radovana
Dobronića, koji je za godinu dana i tri mjeseca riješio
kolektivni slučaj franak, dok njemu podređeni kolege suci na
Vrhovnom sudu ne mogu zaokružiti pravna shvaćanja na tu temu niti
10 i po godina nakon Dobronićeve presude – poručuju iz Udruge
Franak.
– Očigledno je da suci VSRH čekaju da većina tužitelja potrošača
poumire, i ne dočeka pravdu, dok je u međuvremenu većina mlađih
obitelji s davno ugovorenim nepoštenim kreditima napustila
Hrvatsku, za što svakako velike zasluge imaju i suci VSRH zbog
svoje sporosti i neučinkovitosti. Gdje im je moral? – zaključuju
u priopćenju za javnost.