Na doček ponesite gotovinu jer bi moglo biti problema s karticama. Mobilno i internet-bankarstvo neće biti dostupno cijeli vikend
Desetu godišnjicu članstva u Europskoj uniji Hrvatska će okruniti
ulaskom u Schengen i preuzimanjem eura!
Za tu prigodu ne očekuje se posebno slavlje kakvo se viđalo u
drugim državama, poput svečanog koncerta za izabrane goste ili
pak vatrometa za široke narodne mase, čime bi se barem simbolično
proslavio važan politički i ekonomski događaj.
Plenkovićeva Vlada očito nije željela da se zabilježi kako u
ponoć 1. siječnja 2023. godine slave odlazak kune, već se
odlučila na skromnu protokolarnu dobrodošlicu euru. Ministar
financija i guverner Hrvatske narodne banke poslije ponoći će
podići prve eure s bankomata.
Premijer će na Novu godinu ulazak u Schengen obilježiti susretom
na Bregani s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der
Leyen i slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar.
Nakon toga Plenković i Von der Leyen sastat će se u Banskim
dvorima, a kavom u centru Zagreba, koju će platiti u eurima,
simbolično će obilježiti članstvo Hrvatske u europodručju. Kuna
je još samo danas službeno sredstvo plaćanja.
Hoće li ljudi moći u nedjelju na kakvoj terasi kafića popiti kavu
i račun platiti u kunama?
Nema ni razloga ni potrebe da se posljednjeg dana u godini
stvaraju redovi ispred banaka ili mjenjačnica da bi se u zadnji
tren nabavili euri.
Sve do 14. siječnja kuna je ravnopravno sredstvo plaćanja kao i
euro te je moraju prihvatiti na svim prodajnim mjestima. Naravno,
nemojte očekivati da ćete kavu platiti s 200 kuna i da će konobar
svakom gostu uzvratiti razliku u eurima jer bi to i bio veliki
zalogaj. Kune će još samo danas moći povući iz 1300 bankomata, a
već bi koji sat ili minutu nakon ponoći 2300 bankomata koji su
protekla dva tjedna bili izvan funkcije morali isplaćivati eure.
Na jednom takvom pola sata poslije ponoći eure će povući guverner
Boris Vujčić, jedan od zaslužnijih što se cijela operacija
uspješno privodi kraju, te ministar financija Marko Primorac.
Primorcu je teren za euro pripremio donedavni ministar financija
Zdravko Marić, a nije naodmet spomenuti ni pokojnog guvernera
Željka Rohatinskog, koji je najčvršće čuvao tečaj kune, što je
dovelo do toga da Hrvatska danas ulazi u europodručje s deviznim
rezervama teškima 27 milijardi eura.
Prva tri mjeseca bankomati će se puniti samo novčanicama od deset
i dvadeset eura, a svota novca koju građani odjednom mogu podići
ovisi o tome koliko imaju novca na računu i kakva su pravila
banke o tome.
Što je s onima koji će Novu godinu dočekivati izvan kuće ili pak
u inozemstvu?
Posljednjih dana svi su savjetovali da bi slavljenici večeras
morali imati nešto gotovine kod sebe ako zakaže tehnika, odnosno
ako bude problema s odobrenjima pri plaćanju karticama. Što se
tiče plaćanja mobilnim aplikacijama ili internet-bankarstva, te
će veze biti u prekidu cijeli vikend, tako da se na taj oblik
plaćanja treba osloniti nakon ponedjeljka ili utorka.
Sve su banke obavijestile svoje klijente o razdobljima kad bi
moglo biti zastoja te se korisnici kartica trebaju ravnati prema
uputama svojih banaka.
Novogodišnji su aranžmani u pravilu plaćeni ranije, a za večernje
i noćne konzumacije poželjno je osigurati gotov novac, bez obzira
na to jesu li to kune ili euri.
Do kada se mogu vratiti kovanice kuna?
Jednako kao i papirnati novac, i kovanice se mogu slobodno
trošiti do 14. siječnja, a nakon toga, ako nešto ostane, cijelu
ovu godinu može se mijenjati za eure u bankama, u pošti te Fini,
a sljedeće tri godine u Hrvatskoj narodnoj banci. Dakle, nema
potrebe da se s vrećicama kovanica ljudi guraju ispred
kovinomata, što se događalo ovih dana, jer novac nikome tko ga
želi zamijeniti neće propasti.
Novčanice kune, iskrsnu li i za deset godina iz kakve knjige ili
džepa kaputa koji godinama nitko ne nosi, moći će se mijenjati
neograničeno. Njemačka Bundesbanka i dandanas prima novčanice
njemačke marke te vjeruje da će one “kapati” i sljedećih
desetljeća. Slično će vjerojatno biti i s kunama.
Ima li u optjecaju dovoljno eura?
Guverner Boris Vujčić uvjerava da ima. Hrvatska je dosad iskovala
nešto više od 400 milijuna eurokovanica, no nije naodmet
spomenuti da je novac roba koja slobodno cirkulira pa će u
Hrvatsku dospjeti i euri iskovani u preostalih devetnaest članica
eurozone, kao što će i hrvatski europski novčići “odletjeti”
nekamo jer će ih iznijeti turisti.
Novčanice eura identične su u svih dvadeset država članica
eurozone i o njihovu izgledu i tiskanju odlučuje Europska
središnja banka u Frankfurtu. Trošak tiskanja euronovčanica snose
države članice, ovisno o ekonomskoj snazi i udjelu u BDP-u. U
Hrvatskoj bi se sada trebalo nalaziti oko 350 milijuna novčanica
eura ne računajući eure koje građani drže u čarapama otprije.
Inače, euro vrijedi sedam i pol puta više od kune, tako da će
preračunavanje i usporedbe što koliko vrijedi mjesecima biti
hrvatska svakodnevica.
Do kada će se zadržati dvojne cijene?
Cijelu sljedeću godinu trgovci su u obvezi iskazivati cijene u
eurima i kunama, a slično vrijedi i za sve druge poduzetnike i
institucije. Prve plaće i mirovine koje će stići u siječnju bit
će u eurima – prosječne plaće bit će oko 1030 eura, a mirovine
oko 400 eura. U vrijeme kad ulazi u europodručje, Hrvatska je
dogurala do 70-postotne prosječne razvijenosti EU, s tim što je
najveći iskorak u približavanju prosječnim razinama napravljen
posljednje dvije godine, kada je Hrvatska nešto jače odskočila, a
većina ostalih članica znatno osiromašila.