Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. svibnja 1994. na Dan državnosti
Hrvatska će kuna, nakon što je više od 28 godina bila u upotrebi
kao službeni novac, na Novu godinu biti zamijenjena eurom, a više
od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će
otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje, piše N1.
Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima
manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. svibnja 1994. na
Dan državnosti.
Prethodno, državna Komisija za novac odlučila je krajem kolovoza
1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara,
zvati kruna a njegov stoti dio banica.
Za krunu je proveden natječaj i odabrano rješenje, ali je
naknadno, u srpnju 1993., nakon prijedloga deset zastupnika,
Sabor donio odluku da će se hrvatski novac zvati – kuna.
Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim
imenom opterećen negativnim povijesnim nasljeđem Nezavisne Države
Hrvatske.
Povjesničari kažu da je odluku naložio predsjednik Franjo
Tuđman nakon poticaja člana komisije i numizmatičara
Dalibora Brozovića.
Za izgled papirnatog novca odabrano je rješenje Miroslava
Šuteja, s kojim je radio i Vilko
Žiljak, a za kovani novac prijedlog Kuzme
Kovačića.
Papirnati novac u osam apoena tiskan je u minhenskoj tvrtki
Giesecke & Devrient GmbH, a kasnije i Osterreichische
Banknoten iz Beča, a kovani novac u devet apoena u Hrvatskom
novčarskom zavodu. Papirnate kune su zapravo po sastavu
100 posto pamuk.
Metalni novac je izrađen od različitih legura. Tri najveća apoena
sastoje se od legure bakra, nikla i cinka, srednji apoeni od
čelične jezgre obložene mješavinom metala, a dva najniža apoena
od aluminija s vrlo malo magnezija.
Ukupno je otisnuta jedna milijarda i 570 milijuna komada
svih novčanica u vrijednosti od 187 milijardi kuna. Iako u HNB-u
ističu da su kune kvalitetne novčanice, one se upotrebom troše,
pa je do sada povučeno i uništeno više od milijardu komada
novčanica u vrijednosti 104,5 milijarde kuna.
Najviše je tiskano apoena od 200 kuna, pa 100 kuna i na kraju 10
kuna. Posljednjih godina najviše su u upotrebi bile novčanice od
200 kuna, pa od 10 kuna. One su dizajnerski ostale iste, ali su
dobivale nove zaštitne niti.
Međutim, novčanice od 500 i 1000 kuna nisu se mijenjale od 1994.
godine. Za tim novčanicama visoke vrijednosti na tržištu nije
bilo tolike potrebe. Tek se pokazala unazad 15 godina kad se
standard poboljšao, kaže izvršni direktor sektora za gotovi novac
HNB-a Tihomir Mavriček, javlja N1.