Posebno će pamtiti godinu na izmaku u kojoj su požnjeli hrpu zlatnih medalja te se svrstali u sam hrvatski vrh
Prolazeći jednog dana, u drugoj polovici devedesetih godina, na biciklu livadom u čakovečkom kvartu Martane, slučajno je prošao kroz roj pčela i – zaljubio se u pčelarstvo. Tako u jednoj rečenici zvuči početak stvaranja Pčelarstva Trupković – prezimena koje je danas sinonim za pčelarstvo u Međimurju i obitelji čiji proizvodi predstavljaju sam vrh pčelarstva u Hrvatskoj.
Tada mladić kojeg su na livadi okružile pčele bio je Željko Trupković iz Novog Sela Rok u kojem i danas živi s obitelji.
– Tast, danas pokojni Josip Kovač je u
Martanama, gdje smo u ono vrijeme kao mladi par stanovali, imao
nešto malo košnica i kratko se bavio pčelarstvom, a kad sam
ugledao taj roj, rodila se ideja da bih i ja mogao početi. Znam
da je i djed supruge Jelene držao nešto pčela,
dok sad tu isprekidanu tradiciju nastavlja i sin
Marko, a u čitavom poslu uz suprugu, pomaže i
sin Nikola. Prve tri košnice koje sam nabavio
bile su smještene na vrtu u Martanama, a onda je počelo
učenje.
Upornost i sloga
Ipak, skroman je te ističe da najuspješnijima smatra posljednjih sedam godina otkako se pčelarstvom bavi i Marko.
– Naravno, pomažemo si i surađujemo, no zapravo, svatko ima svoje kontejnere odnosno proizvodi vlastiti med, pojašnjava. Upornost, spremnost na učenje i sloga u obitelji, odgovara na pitanje što je tajna uspjeha. Premda su i ranije bili među najtrofejnijima, obitelj će posebno pamtiti ovu sezonu. Osim jedne srebrne, na svim sajmovima, odnosno ocjenjivanjima, za svoje su medove redom osvajali zlatne medalje, od sajma u Gornjoj Radgoni, preko Zlatnog Ulišta u Rijeci i Dalmatine u Splitu, ocjenjivanja hrvatskih medova u Osijeku i međunarodnog ocjenjivanja Zzzagimed u Zagrebu, do čak četiri zlata i prva tri mjesta u ukupnom poretku na nedavnom Međimurskom ocjenjivanju meda.
– I obično imamo visoke apetite (smijeh), ali ovoliki broj medalja nismo očekivali niti u snu. Kad u pčelarsku obitelj dođe i tek jedna bronca, već je to uspjeh, dok se ovo ne događa baš često, naglašava dodajući i da je 2022. konačno bila dobra godina za pčelarstvo, toliko kakve nisu bile prijašnje tri zajedno.
Čak i unatoč novom pomoru pčela. Tu je crnu temu o kojoj je za medije pa i za List Međimurje često govorio i kao predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Agacija, ovom prilikom prokomentirao tek riječima da će ako se pomor dogodi ponovno, to biti velika sramota za Ministarstvo poljoprivrede.
– Govorili su da će morati educirati poljoprivrednike, no mislim da je najbolja edukacija – kazna, jer se pomor dogodio više puta. Kad sam u Ministarstvu pitao kolike su kazne dobili odgovorni, odgovorili su mi tek riječju – zakonske.
Uvozni med
Trupković se osvrće i na uvozni med kakav se često nudi na policama trgovačkih centara.
– Puno toga dolazi iz Kine. Jesu li to pripravci ili pravi med, ni sam ne znam. Na deklaraciji primjerice može pisati i do pet država podrijetla. Ako recimo piše Kina i Hrvatska, to znači da 999 kilograma može biti iz Kine, a jedan kilogram iz Hrvatske. No, bilo koji od hrvatskih medova, osobito ovih koji su prošli ocjenjivanje, je mnogo kvalitetniji, zaključuje.
*Preuzeto iz Lista Međimurje broj 3.529