I dok se jedni muče s uvođenjem reda u gospodarenje otpadom, drugi se, kao svijetli primjeri, sami nameću. Jedan od njih je GKP PRE-KOM. Tim povodom razgovarali smo sa Sinišom Radikovićem direktorom PRE-KOM-a, poduzećem koje je, kada je riječ o odvojenom skupljanju otpada, među vodećima u Hrvatskoj.
Ovih dana svjedoci smo uvođenja novog sustava
gospodarenja otpadom u Zagrebu. Kao primjer dobre prakse opet se
istaknuo sjever Hrvatske i GKP PRE-KOM. Po čemu odskačemo od
ostatka lijepe naše?
– Sustav gospodarenja otpadom mora počivati na tri stupa. To su
korisnici, jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća. Da
bi se postigli dobri rezultati treba surađivati s korisnicima. Mi
smo s edukacijom korisnika krenuli još 2007. godine, što se
pokazalo dobrim. Također, korisnicima treba omogućiti uvjete za
što jednostavnije odvajanje otpada. Zato su i sustavi sa zelenim
otocima kod nas prošlost. Oni još danas postoje negdje na moru,
odnosno u gradovima gdje se to jednostavno nije moglo drugačije
izvesti. Jer tko će voziti neki otpad 300, 400 ili 500 metara?
Zbog toga smo uveli odvajanje otpada na kućnom pragu, rekao je
Siniša Radiković direktor GKP PRE-KOM.
– Napravili smo sustav koji je u punoj primjeni od 2015. godine.
Svaki naš korisnik dobije četiri kante i dvije vreće za odvojeno
skupljanje otpada. Uz to, korisnici imaju pravo na odvoz
glomaznog otpada i to u proširenom obimu. Zakonom je
propisan odvoz 2 kubna metra, a mi odvozimo 4. Također, odvozimo
i granje za koje nigdje ne piše da se mora skupljati, a mi
skupljamo 4 kubika. I sve to na kućnom pragu!, dodao je
Radiković.
– Teško mi je komentirati situaciju u gradu Zagrebu. Svaki dio
Hrvatske je drugačiji. U nekim dijelovima smo slični po pitanju
skupljanja otpada, a u drugima pak različiti. U Zagrebu se
radi o velikim stambenim zgradama. Zbog čega su se odlučili za
uvođenje vrećica kad imaju čipirane kante, ne znam. Što se tiče
gradova, mislim da bi Zagreb mogao slijediti iskustva Ljubljane
ili Beče. I što je bitno, treba napraviti građevine za
gospodarenje otpadom. Problem Zagreba je i taj što nema
zadovoljavajuću kompostanu, nema sortirnicu, centre za ponovnu
uporabu, obradu glomaznog otpada… To su stvari koje bi, po mom
mišljenju, trebalo promijeniti. Jer kad imaš infrastrukturu
puno je lakše, zaključio je.
GKP PRE-KOM odvojeno skuplja i obrađuje 65% otpada što ga
svrstava među vodeće u Republici Hrvatskoj. Tu se posebno ističe
Općina Belica s preko 80%!
– Da, mi smo negdje na 65% u prosjeku. Općina Belica je pri vrhu
s preko 80%, dok grad ima Prelog nešto više od 70%. Ako pogledate
15 najboljih općina i gradova po odvojenom skupljanju otpada,
među njima su sve naše općine i grad gdje PRE-KOM obavlja svoje
usluge. Ove godine očekujemo da će sve naše JLS biti među
najboljih u Hrvatskoj, pohvalio se direktor PRE-KOM-a.
– Problem postotka odvojenog skupljanja otpada je taj što se
stalno mijenja način izračunavanja. Primjerice, korisni otpad
koji skupimo od pravnih osoba ne ulazi nam u postotak odvajanja,
a udio miješanog otpada od pravnih osoba nam smanjuje postotak
odvajanja. Tako se, recimo, dogodilo da je grad Prelog sa 71% pao
na 67% zbog relativno jake industrije. Slična situacija dogodila
se i gradu Krku. Oni su s preko 50% pali na 38% i sad bi mogli
plaćati penale. No, mi nismo u tim problemima jer bez obzira na
način izračunavanja i dalje smo među najboljima, istaknuo je.
– Cilj nam je doći na 75%, preko toga je teško ići jer svake
godine ima sve više otpada, za 2-3%. Kad je bila korona
zabilježili smo više miješanog otpada. Zanimljivo je da je ove
godine pao udio biootpada za nekih 8%. To znači da građani
racionalno kupuju. Kupuju manja pakiranja voća i povrća, da ne
moraju bacati ukoliko ne potroše, dodao je.
Uz grad Prelog, koji ima većinski dio, udjele u GKP
PRE-KOM ima još 13 općina. Kako funkcionira zajedničko
gospodarenje otpadom? Ima li prostora za daljnjim
proširenjem?
– Mogu reći da odlično funkcionira. Nikad nije bilo svađe ili
nadglasavanja i oko svega se dogovorimo. Što se tiče širenja,
postoje kapaciteti za to. Sada imamo nešto više od 13.000
korisnika u kategoriji “kućanstvo” (nešto preko 40.000
stanovnika) i oko 1.000 pravnih osoba, a mogli bi uslugu pružati
za oko 60.000 stanovnika. Tako da bi mogli uključiti još 2-3
općine. Doduše, neke općine pokazale su interes, no morali smo ih
odbiti zbog prevelike udaljenosti. Nastojimo raditi u krugu 30
km, u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, jer primjerice ako
preuzmemo neku općinu udaljenu 70 km, previše nam rastu troškovi,
a i tamo moramo raditi svoju ispostavu. Općine prepoznaju naše
dobre rezultate, opseg usluge koje nudimo i konkurentne cijene, i
same iskazuju interes za priključenje PRE-KOM-u, dodao
je.
Od svibnja ove godine svoje ste usluge počeli provoditi
na području općina Pribislavec i Jalžabet. Kakvo je bilo zatečeno
stanje te kakvo je sad, gotovo šest mjeseci kasnije?
– Moram reći da su i jedni i drugi odmah krenuli s preko 50% po
odvojenom skupljanju otpada. Problem Jalžabeta je taj što ima
jaku industriju, te zbog gospodarske zone taj postotak iznosi 52%
odvojeno skupljenog otpada. Pribislavec je jako dobar po tom
pitanju. Tamo imamo 65% odvojeno skupljenog otpada. No, tu
postoji drugi problem. Tamo se nalazi jedno od većih romskih
naselja gdje nam samo 24% stanovništva plaća odvoz otpada. Tako
da od rujna ove godine skupljamo otpad samo onima koji plaćaju
svoje obveze. Kako će se taj problem riješiti, ne znam, jer u tim
naseljima nije do kraja uređena infrastruktura, ne možemo dobiti
OIB korisnika i nemamo koga ovršiti, a smeće se gomila. Kad se i
napravi sanacija romskog naselja za šest mjeseci imamo istu
situaciju. Mislim da bi se država i županija morale više
uključiti u rješavanje tog problema, rekao je Radiković.
Ovih dana završilo je javno savjetovanje za prijedlog
cjenika usluge prikupljanja komunalnog otpada. Znači li to da
vaše korisnike od 1. siječnja iduće godine očekuje
poskupljenje?
– Cijena odlaganja otpada unatrag dvije-tri godine porasla je s
250 na 620 kuna za miješani otpad. To je jedan i pol puta!
U svibnju je porasla s 450 kn na 540 kn, i sada pak na 620 kn.
Ovakvo poskupljenje više nismo mogli rješavati uštedama, morali
smo promijeniti varijabilni dio cijene. On se mijenja za 1,06 kn
do 2,12 kn za jednu predaju miješanog otpada, a što ovisi o
veličini kante, dok fiksni dio ostaje isti. To znači da će odvoz
poskupiti za 2,8 % po jednoj predaji crne kante mjesečno. U jeku
ostalih poskupljenja od 20% i 30%, naše je poskupljenje
svega 2,8 % i mislim da i zbog toga nije bilo interesa za
raspravu, istaknuo je direktor PRE-KOM-a.
– Nakon javnog savjetovanje šaljemo zahtjeve prema jedinicama
lokalne samouprave o čemu odlučuju gradonačelnici i načelnici.
Nakon toga novi cjenik šaljemo u nadležno Ministarstvo, a tek kad
se objavi u županijskim glasnicima može stupiti na snagu. To je
dosta dugotrajan postupak, rekao je Radiković.
– Cjenik gradimo već 15-20 godina i nastojimo da bude što
korektniji. Tako imamo cijene za jednočlana, dvočlana te tročlana
i višečlana kućanstva. Također, cijenu zbrinjavanja otpada
nastojimo umanjiti kroz obradu. Na taj način smo količine
glomaznog otpada smanjili za 60-70%. Drvo dajemo za proizvodnju
iverice, ravno staklo šaljemo u Austriju na oporabu, tetrapak
izvozimo u Belgiju… Dobar projekt pokazalo se i odvojeno
skupljanje otpadnog jestivog ulja. Pozivam korisnike koji žele
odvajati ulje i mast koje su koristili u kuhinji, da preuzmu naše
spremnike i kad ih napune, donesu na mobilno reciklažno dvorište
u svom mjestu. U Sloveniji se primjerice od tog ulja proizvode
mirisne svijeće, naglasio je.
Nedavno ste nabavili novo komunalno vozilo za sakupljanje
manje količine otpada. Zbog čega ste se odlučili za ovu
investiciju? Možemo li očekivati daljnja ulaganja u modernizaciju
voznog parka?
– Bez ulaganja ne možete napredovati. Pored plana za iduću godinu
imamo i strateški petogodišnji plan koji također uključuje
ulaganja. Posebno intenzivna bila nam je 2021. godina kada smo
preko EU projekata osigurali preko 11 milijuna kuna. Tada smo
nabavili 11 novih strojeva, kamione, utovarivače, drobilicu,
sijačicu komposta… Takva ulaganja planiramo nastaviti i dalje.
Sredinom listopada nabavili smo manje komunalno vozilo kapaciteta
8 kubnih metara, koje će nam služiti kao pomoć na većem terenu
ili kad neki otpad hitno treba pokupiti. Nakon toga slijedi
nabava velikog komunalnog vozila vrijednosti oko 1,6 milijun kuna
bez PDV-a, a planiramo nabaviti i još jedan teleskopski
utovarivač, rekao je.
– Kad smo krenuli s radom imali smo vozni park star od 23 godine
do 35 godina. Takva vozila jednostavno previše troše i održavanje
je preskupo. Danas imamo relativno solidan vozni park prosječne
starosti 7-8 godina, a težimo da to bude 5-6 godina. Jednostavno
ste prisiljeni non-stop ulagati, u protivnom vam postaje
preskupo. Radi rata u Ukrajini otežana nam je nabava rezervnih
dijelova. Dijelove koje smo prije dobili za dva dana, sad
nabavljamo za 7-8 dana. Znači, vi morate imati rezervna vozila,
makar se i na novim vozilima zna dogoditi kvar senzora pa ne može
biti u funkciji, dodao je.
Pored sakupljanja otpada manje je poznato da se PRE-KOM
bavi i održavanjem javnih površina, uređenjem groblja te
dimnjačarskim uslugama.
– Uređujemo groblja u Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu. Bliži se
blagdan Svih Svetih pa je i više posla. Zbog brojnih lampiona
koje građani pale na grobove pokojnika, odvoz otpada koji inače
obavljamo svaki tjedan, sada smo pojačali na svaki drugi dan, a
tako ćemo nastaviti i nakon Dana mrtvih. Ovom prilikom pozivam
građane da smanje broj lampiona pa umjesto osam zapale četiri.
Zbrinjavanje lampiona izuzetno je skupo, a to je trošak koji
pokrivaju jedinice lokalne samouprave, nadodao je Radiković.
– Što se tiče dimnjačarskih usluga najveći nam je problem
nedostatak kadra. Zapošljavamo šest dimnjačara, a što će biti za
pet godina, ne znam. Raspisali smo natječaj za 2.000 kn
stipendije za dimnjačare i nitko se nije javio. Uputili smo poziv
za prekvalifikaciju, isto nije bilo interesa. I sad smo
prisiljeni tražiti dimnjačare van Hrvatske. Posao jest težak, kao
i svi u komunalnom sektoru, ali nakon dvogodišnje obuke dobiva
se zvanje majstor dimnjačar te imate zagarantiranu dobru
plaću. A i redovito radimo korekciju plaća te na taj način
nastojimo zadržati kadar, pojasnio je Radiković.
Ove godine poklopile su se dvije značajne obljetnice –
proslavili ste 20 godina rada GKP PRE-KOM i 60. rođendan. Kako
ste proslavili? Koje su vam rođendanske želje na poslovnom i
privatnom planu?
– Na proljeće smo obilježili 20 godina PRE-KOM-a, svečanost koja
je okupila stotinjak gostiju iz cijele Hrvatske, od komunalnih
poduzeća s kojima surađujemo, do predstavnika ministarstava i
Fonda za zaštitu okoliša. Svi oni došli su nas podržati u dobrim
rezultatima koje ostvarujemo. Što se tiče privatnog života, za
60. rođendan počastio sam se putovanjem na južni dio Jadrana,
gdje sam posjetio Dubrovnik i Kotor, kazao nam je.
– Što se tiče rođendanskih želja, na prvom mjestu mi je zdravlje,
a u poslovnom smislu moramo priznati da mi je PRE-KOM u srcu,
nadodao je.
– Želja mi je da se i dalje razvijamo u dobrom smjeru, da radimo
dobre projekte. U ovih 16-17 godina povukli smo preko 30 milijuna
kuna bespovratnih sredstava. Treba reagirati na vrijeme. Za
nabavu žutih i plavih kanti ostvarili smo 85% bespovratnih
sredstava, dok je sada moguće ostvariti samo 40%, naglasio je.
– U planovima i u radu smo dijelom ograničeni i zbog zakonskih
propisa. Da bi mogli funkcionirati država od nas traži
garanciju od 3 milijuna kuna za obavljanje poslova gospodarenja
otpadom. Za taj iznos smanjuje se naš kreditni potencijal. Mogli
bi primjerice kupiti dva nova vozila. Prema starom Zakonu i
Pravilniku morali smo graditi reciklažna dvorišta u mjestima s
3.000 stanovnika i više, no izborili smo se da to ne treba te
mogu biti i mobilna reciklažna dvorišta. Sada ispitujemo
mogućnosti funkcionalnog spajanja kako bi povukli dodatna
sredstva, nadodao je.
– Teško je govoriti o planovima. Sve je poskupilo. Trošak plina
koji smo u sortirnici korisnog otpada plaćali 5.000 kn prošle je
godine bio blizu 20.000 kn. Koliko će nam iznositi račun za plin
ove jeseni, vidjet ćemo! Uz to, troškovi za gorivo porasli su nam
blizu 100%, požalio se.
– Zbog toga pratimo poslovanje PRE-KOM-a na mjesečnoj razini.
Krajem listopada moramo znati kako smo poslovali u rujnu.
Drugačije ne ide ako želite donositi dobre odluke, istaknuo je.
– Želja nam je napraviti energanu kako bi otpad mogli energetski
oporabiti. No problem je što se u Hrvatskoj za sad to ne
dozvoljava jer zakon nalaže da miješani otpad moramo predati
centrima za gospodarenje otpadom. U tom slučaju napravili bi
sušionu miješanog otpada. Odličan primjer vidjeli smo u Bečkom
Novom Mjestu, gdje se otpad suši i potom vozi na spaljivanje. Na
taj način uštedi se 20-30%. Ako se odlučimo za takvu investiciju,
novac bi nam se vratio za dvije godine. No, sve ovisi o
Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Ukoliko će se
ići u projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom
Piškornica, tada bi sljedeće godine investirali u sušionu
miješanog otpada, kazao nam je.