Koliko stranih državljana radi u Međimurju?
Gospodarska kretanja i utjecaj gospodarske politike na život i
standard građana, demografska slika Međimurja i njezin utjecaj na
gospodarstvo te kretanja na tržištu rada – teme su o kojima su
raspravljali članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske
županije.
– Ako pogledamo statističke podatke gospodarstva Međimurske
županije ne možemo nikako reći da nismo zadovoljni. Promet je
dobar, dobit nije loša, izvoz je fenomenalan… no ako zagrebemo
malo ispod površine moramo napomenuti da nikad nije bilo više
problema, rekao je Ivan Senčar predsjednik
Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije uoči današnje
sjednice.
– Poduzetnici imaju velike probleme i oni nikada u povijesti
hrvatske države nisu bili veći. Postići ovakve rezultate u
ovakvim okolnostima je veliki uspjeh za međimurskog čovjeka.
Međutim, moramo biti pažljivi jer puno toga nije dobro, dodao je
Senčar osvrnuvši se na glavne probleme koje muče poduzetnike i
radnike, od rasta plaća, preko odlaska međimurskih radnika, do
rasta cijene energenata.
– Zamisao da će plaće moći pratiti inflaciju je utopija bez
presedana. To će eventualno moći ostvariti samo rijetki
poduzetnici, naglasio je.
– Moram reći da je GSV još prije 10-12 godina upozoravao da će
doći do egzodusa međimurskog stanovništva u zemlje Europske
unije. A mogli smo puno toga poduzeti, dali smo divna rješenja,
no nešto je trulo u državni Hrvatskoj od samog početka, i za to
nije kriva lokalna samouprava. Danas imamo krizu zbog COVID-a,
zbog rata u Ukrajini, a nije baš tako. Bilo je problema i prije,
samo su oni bili dobro prikriveni, dodao je Senčar.
Kada pak je riječ o kretanjima na tržištu rada zanimljivi su
podaci koje je iznio Nikola Hren predstojnik HZZ
Područnog ureda Čakovec. Pored osnovnih statističkih podataka
osvrnuo se na izdavanje radnih dozvola za strance te
zapošljavanje ukrajinskih državljana.
– Dolazak stranih državljana iz Ukrajine stao je unazad 2-3
mjeseca, tako da nemamo novozabilježenih u našoj evidenciji.
Inače, je kroz našu evidenciju prošlo 105 osoba iz Ukrajine, od
toga se zaposlilo 36 osoba, 22 su na osposobljavanju kod
poslodavaca, tri su osobe bile uključene u javne radove te su u
evidenciji još uvijek 44 osobe, rekao je Hren.
– Što se tiče radnih dozvola, proveli smo 54 testa tržišta rada.
Zbog promjena zakona napušten je kvotni sustav i uveden je
tzv. test tržišta rada. To, ukratko, znači da se poslodavci koji
žele uvesti radnu snagu iz trećih zemalja prvo obraćaju Zavodu za
zapošljavanje koje onda provodi test. Ukoliko se u evidenciji
nalazi osoba te struke mi dajemo negativno mišljenje. Ukoliko
nemamo u evidenciji takvih osoba, onda možemo dati pozitivno
mišljenje, pojasnio je Hren.
– Ove smo godine dali pozitivno mišljenje za 363 radnika ukupno.
Najviše se tražilo u tekstilnoj industriji. Pa se tako
tražilo 70 šivačica, 35 rukovatelja strojevima za šivanje,
25 rukovatelja strojevima za preradu mesa, 60 montera dizala…
– Podatak koji sam dobio od PU međimurske je da su ove godine
izdane 4.303 radne dozvole, ali nažalost nemamo točan podatak
koliko trenutno stranih radnika radi u Međimurju. Zasigurno je
taj broj podosta manji, jer dio stranaca radi van Međimurja, na
terenu, a samo poslodavac ima sjedište u Međimurju. Drugi razlog
je da sve te radne dozvole koje se izdaju nisu do kraja
iskorištene, odnosno poslodavci traže dozvolu za deset radnika, a
uveze ih samo pet, dodao je.
Osvrnuo se i na podatke na nivou Republike Hrvatske, gdje je
izdano 86.032 radnih dozvola, od čega je preko 53.544 za nova
zapošljavanja, 16.413 za produljenje dozvola, a ostalo se odnosi
na sezonske radnike. Najtraženiji su bili radnici u
graditeljstvu, zatim turizmu i ugostiteljstvu, a onda industriji,
prometu i vezama. Najviše dozvola za boravak i rad izdano je
državljanima Bosne i Hercegovine 26.166, Srbije 15.030, Sjeverne
Makedonije 8.079, Nepala 7.994 i Kosova 6.028.