Projekt navodnjavanja u Hrvatskoj doživio potpuni fijasko: Od triju sustava otvoren jedan koji se ne koristi
Hrvatske županije ulagale su proteklih godina u 96 građevina
javnog navodnjavanja, no izgrađena je samo 21, upozorila je
Državna revizija, iz čijeg se izvješća može iščitati da
je sustav navodnjavanja doživio veliki fijasko, piše
Večernji list.
O tome zašto ono teško prolazi mnogo govori i primjer Međimurske
županije, jedne od najrazvijenijih. Od triju sustava u koje je
uloženo oko 98 milijuna kuna, ondje je otvoren samo jedan,
vrijedan oko 28 milijuna kuna, no ni njime se nitko ne koristi.
Županija raspolaže s 44.416 hektara poljoprivrednog zemljišta
pogodnog za navodnjavanje, od čega visoki potencijal ima 37.400
hektara, više od 84 posto. Vodom za navodnjavanje moguće se
koristiti iz triju izvorišta – rijeke Drave, podzemnih
voda i brdske akumulacije u gornjem Međimurju. Na rijeci Dravi
izgrađena su i dva akumulacijska jezera. Županija je još 2005.
donijela odluku o pilot-projektu na oko 250 hektara koji je
svečano otvoren 2011., no u funkciji nije od 2016. jer
se poljoprivredni proizvođači ne žele na njega
priključiti.
Unutar sustava za navodnjavanje nalazi se 65 posto državnog
poljoprivrednog zemljišta čiji su se zakupci ugovorom o zakupu
obvezali da će se priključiti na sustav za navodnjavanje,
no nisu ispoštovali ugovornu obvezu, a Županija nema
ovlasti natjerati ih na to. Poljoprivrednicima nije problem bila
cijena naknade, već nesređeno stanje na tržištu poljoprivrednih
proizvoda, prekomjerni uvoz i nesigurni plasman, a kao jedan od
većih problema istaknuli su sustavno
uništavanje dijelova sustava navodnjavanja i krađe
poljoprivrednih proizvoda.
Osim toga, sustav je većim dijelom izgrađen na državnom
poljoprivrednom zemljištu koje je dano u zakup
stočarima koji nemaju interes za priključenje na sustav, a
ono malo ozbiljnih proizvođača povrća koji su tražili zakup
državnog zemljišta nisu prošli na natječaju. Ostalima za pšenicu
i kukuruz navodnjavanje, rekli su, ne treba. Dio
poljoprivrednika koji se bavio uzgojem povrća u
međuvremenu je prodao zemljište.
I tako je sustav na tom pilot-području “zamrznut” i čeka
korisnike. Za drugi sustav u Prelogu također nema
zainteresiranih, pa se od njega zasad odustalo, a treći u Belici
ide sporo. Da bi se prišlo izgradnji sustava, uvjet je da
posjednici 70 posto poljoprivrednih površina potpišu predugovore
o korištenju sustava na rok od pet godina od stavljanja
u funkciju, javlja
Večernji list.