EVO DETALJA

MINISTARSTVO Odgovori na zahtjeve Stožera za obranu hrvatskog sela

Evo što je sve Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo na postavljene zahtjeve

1. Osiguravanje da otkupna cijena žitarica za ratarske
proizvode ne smije biti ispod 0,2 EUR po kilogramu, ukoliko je
burzovna cijena po kojoj se određuju cijene ispod 0,2 EUR. U
slučaju da je burzovna cijena veća od propisane minimalne od 0,2
EUR po kilogramu, onda se veća burzovna cijena primjenjuje za
otkup žitarica.

Kada je riječ o otkupnim cijenama najznačajniji faktori koji
utječu na njihovo formiranje su prilike na tržištu i pitanje
ponude i potražnje – podsjećamo kako Hrvatska ima dosta više
žitarica i uljarica od vlastitih potreba, a država kao niti
Ministarstvo poljoprivrede ne može aktom odrediti dugoročne
cijene žitarica na tržištu. RH je dio europskog tržišta i na
pitanje cijena, pa i interventnih cijena žitarica, primjenjuju se
propisi Europske unije. 

U tom pogledu europskim su uredbama utvrđene minimalne
interventne cijene od 101 EUR/ toni. Ovo pravilo o interventnoj
razini kad se uključuje sustav europske politike cijena
primjenjuje se i obvezan je za sve zemlje članice, pa i Hrvatsku.

Ovo jest izazovna godina za naše ratare, o tome se kontinuirano i
konstruktivno razgovara i s predstavnicima sektora okupljenim u
Hrvatsku poljoprivrednu komoru. Ratarima je proteklih godina na
raspolaganju bilo više programa pomoći, no Vlada RH je na
sjednici ovog mjeseca prvi puta donijela i poseban program za
ratare koji pruža potporu za kompenzaciju rasta troškova
proizvodnje u sektoru ratarstva, a za provedbu je osigurano 10,1
milijun eura.

Uslijed utjecaja klimatskih promjena, geopolitičkih kretanja te
zbog tržišnih poteškoća, ali i slijedom činjenice da su ove
godine najviše pretrpjele ozime kulture, Programom će se
poduprijeti proizvođači u sektoru ratarstva koji se bave
proizvodnjom pšenice, ječma, zobi, tritikale, raža, uljane repice
i pira, kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na
održivost proizvodnje ratarskih kultura u Hrvatskoj.

2. Stavljanje izvan snage Naredbe i svih propisa koji
stavljaju uzgajivača svinja u nepovoljan položaj koji
ograničavaju slobodu izbora u vezi s klanjem
svinja. 

Zahtjev Stožera koji se odnosi na stavljanje izvan snage
postojeće Naredbe čija dosadašnja provedba donosi rezultate u
vidu pada epidemiološke krivulje ravno je uništenju hrvatskog
svinjogojstva. Ovakvi zahtjevi neutemeljeni na znanosti i struci
mogu dovesti do rasplamsavanja afričke svinjske kuge, ali i
bacanja u vjetar novca poreznih obveznika i višemjesečnog truda i
rada administracije, službi na terenu i odgovornih posjednika,
što je na koncu i dovelo do smirivanja širenja zaraze.
Prihvaćanje ovog zahtjeva kompromitiralo bi ove napore i ugrozilo
hrvatsko svinjogojstvo, kao što ga ugrožavaju ilegalne radnje
članova Stožera i politizacija teme koja može biti isključivo
stručne naravi – kako joj Vlada i Ministarstvo i pristupaju.

3. Izrada i implementacija strategije svinjogojstva u
roku od 15 dana, koja će uključivatioporavak pogodenih uzgajivača
svinja i sadržavati jasne i provedive mjere potpore, u dogovoru s
poljoprivrednicima. Na svim sastancima trebaju sudjelovati
predstavnici uzgajivača koji to zatraže.

Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede uvijek su otvoreni za
sastanke s predstavnicima svih sektora i gotovo na tjednoj bazi
održava sastanke s predstavnicima udruga svinjogojaca, Hrvatskom
poljoprivrednom komorom i Središnjim savezom uzgajivača svinja.

Vlada RH je donijela niz Programa ne samo za naknadu
eutanaziranih svinja već i za održivost svinjogojaca uslijed
nemogućnosti trženja, vrijedan 5 milijuna eura.
Danas su tako na Vladi usvojena dodatna dva programa; Program
potpore za očuvanje proizvodnje  prasadi na području zone
ograničenja zbog izbijanja afričke svinjske kuge i Program
potpore gospodarstvima zbog narušenog proizvodnog potencijala
uslijed provedbe naređenih mjera suzbijanja afričke svinjske
kuge, ukupno vrijedna 7 milijuna eura.

Također u pripremi su dodatna dva programa za subvencioniranje
otkupa težih svinja od 150 kg i program pomoći za prerađivače
tradicionalnih slavonskih proizvoda. Također Ministarstvo će u
suradnji s Veterinarskim fakultetom uskoro predložiti tipske
modele farmi za sve one koji se žele baviti svinjogojskom
proizvodnjom.

4. Hitno omogućavanje prodaje zdravih svinja i njihovo
klanje (uz prethodni pregled veterinara) te preradu svinjskog
mesa u objektima vlasnika svinja. Također, osigurati mobilne
klaonice gdje je to potrebno, posebice na području “zona
ograničenja”.

Sukladno Naredbi i pravilima veterinarske struke i znanosti
prodaja zdravih svinja i njihovo klanje moguće je jedino u svrhu
termičke obrade toga mesa.

Što se tiče klanja i prometa svježeg mesa na domaćinstvima to još
uvijek nije moguće. Pojava bolesti značajno opada te vjerujemo da
ćemo postići i takav status uz uvjete koje će odrediti
veterinarska struka. Broj značajnog opadanja bolesti dokaz je da
su mjere koje smo provodili bile učinkovite.

5. Ukinuti kategorizaciju objekata koja stavlja
uzgajivače u neravnopravan položaj i osigurati financijsku
podršku u stopostotnom iznosu onima koji žele postaviti
biosigurnosnu infrastrukturu. 

O utemeljenosti kategorizacije objekata najbolje govore
činjenice, a to je da su do sada zabilježena svega dva slučaja
zaraze na objektu kategorije 4, dok se više od 90 posto zaraženih
gospodarstava nalazilo u nižim (0,1,2) kategorijama koje ne
zadovoljavaju biosigurnosne mjere.

Financijska podrška je onima koji su željeli povećati razinu
biosigurnosti na gospodarstvima omogućena u godinama prije, ali i
nastavljena nakon pojave afričke svinjske kuge u RH.
Kategorizirano je više od 76 tisuća objekata, a biosigurnost
podignuta za nešto više od 25 % objekata. Za ove napore se
slobodno može reći da je preveniralo pojavu afričke svinjske kuge
na tisućama gospodarstava i spasilo mnogo veće gubitke u
svinjogojstvu od onih koje bilježimo danas – oko 3 posto u odnosu
na ukupni broj svinja u RH.  Neovisno o kategoriji
biosigurnosti, mi smo pomoć zbog gubitaka vezanih uz ASK
osigurali za sve posjednike. 

6. Osiguravanje redovitih mjesečnih financijskih
sredstava za uzgajivače koji su prisiljeni na prestanak uzgoja,
kako bi mogli dostojanstveno preživjeti ovu krizu dok ne podignu
nova stada svinja.

Vlada i Ministarstvo poljoprivrede donijeli su niz Programa
pomoći sektoru svinjogojstva.

Programom potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu propuštene
dobiti uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske
kuge (UFEU, klanje za termičku obradu) vrijedim 5 milijuna eura
financirat će se proizvodni potencijal u trenutku eutanazije od
2,18 eura po rasplodnom grlu i 0,36 eura po tovljeniku, sve do
dana dok ne počne nova proizvodnja.

7. Isplata štete za eutanazirane svinje po tržišnim
cijenama.

Sukladno dogovoru s udrugama svinjogojaca, kao i Uredbi 287
cijena za naknadu je formirana u tjednu pred pojavu bolesti te se
isplaćuje u iznosu od 2 eura po kg. Iako je cijena tokom ljeta
značajno padala svima smo isplaćivali dogovorenu cijenu. Tako je
do danas isplaćeno 1209 gospodarstva ukupne vrijednosti 7,1
milijuna eura. Tako će biti dok bolest bude trajala. 

8. Pružanje podrške u obnovi stada kroz osiguranje
kvalitetnog rasplodnog materijala
.

Vezano za osiguranje kvalitetnog rasplodnog materijala na tome se
sustavno radi te će uskoro biti predstavljeno.

9. Javno obznaniti izvor zaraze u Slavoniji.

Prije pojave bolesti laboratorijski je pretraženo 17 tisuća
divljih svinja i 33 tisuće uginuća domaćih svinja. Svi ti
slučajevi su bili na neki način sumnja na ASK. Sumnja od
23.6.2023. nažalost je i potvrđena. Sukladno propisima provedeno
je i epidemiološko istraživanje. Unos virusa ASK na područje
Republike Hrvatske posljedica je djelovanja ljudskog čimbenika, a
vjerojatni putevi unosa su kontaminirana vozila, obuća, predmeti,
a ne može se isključiti i ilegalni unos zaraženog mesa i mesnih
proizvoda. Pretpostavlja se da je virus u Republiku Hrvatsku
unesen iz područja Bosne i Hercegovine. Dodatni čimbenik za
daljnje širenje je i činjenica da se na objektima na kojima je
potvrđena zaraza nisu provodile minimalne mjere biosigurnosti
poput primjerice dezinfekcije vozila, obuće i ruku prije i nakon
ulaska u objekte sa svinjama.

Prva tri slučaja ASK-a su nepovezana od čega je jedan na
udaljenosti od 40 km (Posavski Podgajci – Privlaka) što je dokaz
antropogenog širenja. 

10. Omogućiti repopulaciju u objektu protekom 15 dana
nakon uredno provedene dezinfekcije objekta na kojem je utvrđena
zaraza.

Po zaustavljanju širenja bolesti i suzbijanju ASK procijenit će
se situacija i donijeti odluka o skraćivanju ili produživanju
ovog roka. Inače, rok od 12 mjeseci je određen samo za objekte
koji ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima jer u
slučaju punjenja objekta u kraćem razdoblju te uzimajući u obzir
epidemiološku situaciju i način držanja svinja ponovo bi došlo do
izbijanja bolesti na istim lokacijama. 

Nakon što steknemo status odnosno regionalizaciju, a time i
klanje na dvorištima i promet svježeg mesa tek tada ćemo moći
govoriti o 15 dana ( Uredba 687 – regulira sva pravila do
regionalizacije, nakon toga primjenjuje se Uredba 594).

11. U zoni zaraze koja može biti maksimalno unutar kruga
od 3 kilometra provesti epidemiološko istraživanje u vidu
serološkog praćenja divljih svinja prema naputcima iz priručnika
o ASK, naložiti lovovlaštenicima provođenje naputaka iz
priručnika ASK.

Za držane svinje, osim pojačanih biosigurnosnih mjera, ne bi
trebalo biti zabrana u prometu, niti obveze klanja u klaonicama s
posebnim odobrenjima, već u vlastitom objektu uz prethodni nadzor
veterinara.

Nakon stjecanja statusa odnosno regionalizacije neće biti
ograničenja za držanje svinja u objektima 3 i 4 niti zabrane
prometa i klanja što vrijedi i za vlastita dvorišta.
Za divlje svinje postoji Naredba, a Vlada je donijela i Odluku
kojom je predviđeno ublažavanje negativnih gospodarskih i
socijalnih učinaka, te financijski pomoglo lovoovlaštenicima, ali
i kako bi ih se potaknulo na aktivno sudjelovanje u sprječavanju
daljnjeg širenja afričke svinjske kuge. Odluka je vrijedna 800
tisuća eura i služi kao nadoknada lovoovlaštenicima zbog
nemogućnosti prometovanja mesom odstrijeljenih divljih svinja te
je loovovlaštenike dodatno rasteretila obveze plaćanja 50%
naknade za pravo lova.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije