Najveći BDP po stanovniku 2020. godine imao je Grad Zagreb s 21.829 eura, a od županija prva je bila Primorsko-goranska (13.336)
Istražili smo koje su gospodarski najjače, a koje najslabije
hrvatske županije. Najveći BDP po stanovniku 2020. godine imao je
Grad Zagreb s 21.829 eura, a od županija prva je bila
Primorsko-goranska (13.336), slijedi Istarska (12.684),
Varaždinska (11.622), Međimurska (11.002) i
Dubrovačko-neretvanska županija (10.714).
Ukupan BDP najveći je bio u Splitsko-dalmatinskoj i
Primorsko-goranskoj županiji, pokazali su podaci koje je u
veljači ove godine objavio Državni zavod za statistiku.
Posljednja je Virovitičko-podravska sa 7514 eura po stanovniku.
Novijih podataka iz DZS-a još nema.
Zanimljivo je vidjeti koliko su se stvari promijenile od 2018.
Bruto domaći proizvod po županijama otkriva iznimno velike
razlike u proizvodnoj razini razvijenosti među njima, ali i
znatne razlike u dinamici kretanja, ocjena je HGK u publikaciju
“Županije – razvojna raznolikosti i gospodarski potencijali” iz
listopada 2021. Tako je, na primjer, BDP Grada Zagreba, kao
gospodarski najjače regije, čak 40 puta bio veći od BDP-a
Ličko-senjske županije i činio je približno 34 posto ukupnog
BDP-a Hrvatske.
“Znatne razlike prisutne su i šire, pa je, primjerice, BDP pet
gospodarski najjačih županija gotovo 10 puta veći od BDP-a pet
gospodarski najslabijih županija. Pomaci su u tom smislu u dužem
razdoblju bili tek manji, piše Večernji List.
Promatrano od 2000. godine, prva i posljednja tri mjesta na
ljestvici drže iste županije – Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska
i Primorsko-goranska županija kao gospodarski najjače te
Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska kao
najslabije županije, a usporedba podataka tijekom cijelog
razdoblja pokazuje da je, uz manje oscilacije, zabilježen trend
rasta udjela triju gospodarski najjačih županija u gospodarstvu
RH uz istodoban trend pada udjela najslabijih.
Točnije, udio triju najjačih povećan je s 46,7 posto u 2000.
godini na 51,0 posto u 2018., dok je udio triju najslabijih
istodobno pao s 3,9 na 2,9 posto. Dakle, prema tom dosta
pojednostavnjenom pokazatelju, posljednjih dvadesetak godina nije
dovelo do ujednačavanja i približavanja, već do daljnjeg
povećavanja razlike u gospodarskoj snazi županija. Sličan
zaključak vrijedi i za razdoblje nakon 2014. godine u kojem se,
kao što je spomenuto, gospodarstvo na nacionalnoj razini
oporavilo.
Naime, kao što pokazuju nominalne stope rasta BDP-a – jer se na
regionalnoj razini ne objavljuju realne stope, u nekim je
županijama rast bio izraženiji, a u nekima sporiji. Točnije, na
nacionalnoj razini u razdoblju od 2015. do 2018. godine došlo je
do nominalnog rasta BDP-a od 3,9 posto, dok su se stope
prosječnog rasta po županijama u tom razdoblju kretale između 6,2
posto u Zadarskoj županiji do tek 1,4 posto u
Sisačko-moslavačkoj.
Kada se promatraju tri gospodarski najslabije županije, može se
napomenuti da je prosječan rast u Ličko-senjskoj i
Požeško-slavonskoj županiji bio nešto manji od rasta na
nacionalnoj razini, dok je rast Virovitičko-podravske županije
neznatno premašio onaj na razini cijele RH”, navedeno je u
analizi HGK-a.