Iduće godine Zavod obilježava 50. obljetnicu rada
U dinamičnom svijetu brzih promjena i urbanog razvoja ključno je
imati dobro osmišljen plan za prostorni razvoj kako bi se
osigurala održivost, ravnoteža između prirodnih ljepota i
urbanizacije te unaprijedio životni standard građana. Upravo tu
ulogu ima Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije, javna
ustanova koja obavlja stručne poslove prostornog uređenja za
županiju. Osnovan je 2008. godine odlukom Županijske skupštine,
međutim djelatnost prostornog planiranja u Međimurju datira od
1974. godine, od kada se prostorno planiranje provodilo u
različitim organizacijskim oblicima.
– U to vrijeme, samo najveći gradovi u Hrvatskoj, kao što su
Rijeka, Split, Zagreb i Pula imali su svoje Zavode za prostorno
uređenje, tzv. urbanističke institute. No, već tada je
prepoznat važnost za Međimurje da osnuje jedan takav lokalni
Zavod. Tada je djelovao unutar Građevnog kombinata kao Odjel koji
se bavio prostornim planiranjem Međimurja u tim 1970.-im godinama
kada je i započeo veliki razvoj, rekla je ravnateljica Zavoda
Mirjana Pintar, dipl.ing.arh.
Zavod broji sedmero zaposlenih, mahom djelatnika visoke i više
stručne spreme. Pored tri arhitekta urbanista, imaju i po jednog
arhitekta, građevinara, geografa te prvostupnika ekonomije.
Zavod ima ključnu ulogu u vođenju planskog razvoja na području
Međimurja. Bavi se izradom Prostornog plana Međimurske županije
te izradom i praćenjem provedbe planova lokalne razine, zatim
izradom izvješća o stanju u prostoru, vođenjem informacijskog
sustava prostornog uređenja te pružanjem stručne pomoći pri
izradi prostornih planova lokalne razine. Osim poslova koje
obavljaju za Međimursku županiju provode i strateške dokumente
države, kao što su Strategija prostornog razvoja i Program
prostornog uređenja, a s kojima svi planovi, od Prostornog plana
Međimurske županije do Prostornog plana općine, moraju biti
usklađeni. Također, za Ministarstvo provode i stručno-analitičke
poslove za Državni plan prostornog razvoja koji je trenutno u
izradi. Usto, prisutni su na svakoj javnoj raspravi gdje iznose
svoje primjedbe i mišljenja.
– Ove godine izrađujemo 3. izmjene i dopune Prostornog plana
Međimurske županije te dva prostorna plana uređenja općina.
Početkom godine izradili smo Izvješće o stanju u prostoru
Međimurske županije od 2014. do 2021. godine u kojem smo
analizirali demografske procese i provedbu prostorno-planske
dokumentacije, analizirali na koji način se prostor koristi te
dali smjernice na koji način se može poboljšati planiranje
prostora. Izrađeno Izvješće bit će jedan od dokumenata koji će se
koristiti kao podloga za izradu nove generacije prostornih
planova koje nam predstoje sukladno Zakonu o prostornom uređenju,
pojasnila je ravnateljica Pintar.
Jedan od važnijih poslova koje obavlja Zavod je vođenje
informacijskog sustava prostornog uređenja. On se vodi na
lokalnoj razini, ali također Zavod sudjeluje u stvaranju tog
sustava i na državnoj razini. Na lokalnoj se razini obrađuju
prostorni planovi/podaci, koje zatim Zavod prezentira na svojoj
web stranici www.zavod.hr, gdje se daje uvid u prostorne planove
koji su na snazi, a također i one prostorne planove koji su u
izradi. Stranice Zavoda prošle je godine posjetilo gotovo 7.000
korisnika, odnosno blizu 600 korisnika mjesečno.
– Kao što sam spomenula, u Zavodu se obrađuju prostorni planovi
Međimurske županije koje zatim šaljemo u Geoportal Informacijskog
sustava prostornog uređenja koji vodi Ministarstvo prostornog
uređenja, graditeljstva i državne imovine. Taj segment je važan
županijskom Odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu
okoliša jer iz tog sustava oni povlače podatke iz prostornih
planova koje smo mi u taj informacijski sustav ugradili da bi
mogli izdavati građevinske dozvole, pojasnila je.
BOGATA ARHIVA DOKUMENTACIJE PROSTORA
– U Zavodu se vodi arhiva dokumentacije prostora od 1974. godine
do današnjeg dana. Arhiva sadrži ne samo prostorne planove, već i
projekte, stručne studije i elaborate koji su se izrađivali za
pojedine zahvate u prostoru, a koji su planirani prostornih
planovima. Ona je dostupna javno-pravnim tijelima Međimurske
županije, ali isto tako i upravnim odjelima Međimurske županije
koji, na zahtjev upućen Zavodu, mogu doći do relevantnih podataka
koji su im potrebni za obavljanje njihovih djelatnosti, rekla nam
je ravnateljica Pintar te dodala da se u Zavodu čuva i prostorni
plan grada Čakovca iz 1948. godine.
– Ono što nas očekuje je izrada nove generacije prostornih
planova. Naime, nova generacija planova planirana je još od 2013.
godine, no kako nije donesen Državni plan prostornog razvoja,
koji predstavlja osnovni dokument na temelju kojeg bi se donosili
drugi prostorni planovi, nije se krenulo u realizaciju. Međutim,
izmjenama i dopunama Zakona propisano je da se ne treba čekati
Državni plan prostornog razvoja, već će se izradom Pravilnika o
prostornim planovima stvoriti preduvjeti za to, kao i novog
editora koji bi bio jedan od modula informacijskog sustava
prostornog uređenja. Očekujemo da će to biti krajem ove ili
početkom iduće godine, pojasnila je naša sugovornica te dodala da
se djelatnici Zavoda kontinuirano educiraju i usavršavaju za rad
s novim GIS alatima i platformama.
Nova generacija prostornih planova u potpunosti će biti
financirana od Ministarstva, a u tu svrhu i sami djelatnici
Zavoda proći će potrebnu obuku.
REGISTAR BROWNFIELD PODRUČJA
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
ovlastilo je županijske Zavode za prostorno uređenje za unos
podataka o Brownfield područjima u Registar brownfield područja
RH.
– Riječ je o područjima koja čine napuštene nekretnine ili
nekretnine koje su se prestale koristiti u svojoj izvornoj
namjeni te su slobodne za prenamjenu i slobodnu upotrebu, kao što
su napušteni industrijski, vojni ili pak ugostiteljsko-turistički
objekti. U Međimurju nema puno takvih područja. Detektirali smo
tek tri koja su u vlasništvu države ili jedinica lokalne
samouprave. No, važno je da su ti podaci dostupni u registru i
prepoznati, ne samo od lokalnih vlasti, već i od budućih
investitora, kako bi se takva područja mogla oživiti i pretvoriti
u recimo interpretacijske centre ili neke druge sadržaje,
pojasnila je.
KAKVO JE STANJE U PROSTORU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE?
Zavod redovito izrađuje izvješća o stanju u prostoru te je tako
na proljeće vijećnicima Županijske skupštine predstavio Izvješće
o stanju u prostoru Međimurske županije od 2014. do 2021. godine.
Riječ je o dokumentu koji sadrži polazišta, analizu i ocjenu
stanja, trendove prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih
planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor te prijedloge
za unapređenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za
iduće razdoblje.
– Podaci o broju stanovnika u Međimurskoj županiji prate se od
1857. godine. Od tada do 1991. godine broj stanovnika je bio u
konstantnom porastu. Godine 1991. imali smo skoro 120.000
stanovnika. No, od 1991. bilježimo konstantan pad. 2011. godine
prema popisu stanovništva bilo nas je 113.500, a 2021. godine
105.000. Znači u tih deset godina se 8.500 stanovnika ‘izgubilo’.
To je dvoje stanovnika dnevno koji ‘nestaju’, odnosno kojih imamo
manje na području Međimurske županije. Zbog toga je potrebno
prostor koji imamo pažljivo planirati i analizirati za koje
stanovnike i za što planiramo taj prostor. Na kraju Izvješća dali
smo i preporuke u kojem smjeru bi se trebala dalje širiti
građevinska područja jer smo primijetili da unutar samih naselja
postoje kapaciteti, odnosno prazne kuće i parcele koje se trebaju
iskoristiti. Smatramo da bi na taj način trebalo usmjeriti
daljnji razvoj Međimurja, rekla je Pintar.
– Za Međimurje je karakterističan policentrični razvoj, nemamo
napuštenih područja kao neki dijelovi Republike Hrvatske, te je
upravo kroz prostorno planiranje pružena podjednaka mogućnost
izgradnje infrastrukture u svim dijelovima Međimurja. Ono što od
infrastrukture nedostaje je odvodnja, a tu je veliki zamah
izgradnje koji se u nekim naseljima odvija ili tek slijedi,
dodala je.
– Prednost Međimurja je i željeznička pruga koju imamo, a koja je
nažalost neiskorištena. Naime, ona je zanemarena na cijelom
području RH. Uglavnom se ulagalo u autoceste, a tek nedavno su
krenule neke investicije da se glavni pravci u RH izgrade.
Međutim, izgubili smo pravac koji smo imali prema Budimpešti. On
se preselio na Koprivnicu. Ono za što se zalažemo i za što je
rezerviran prostor u Prostornom planu Međimurske županije je
projekt brze pruge, odnosno elektrifikacije i izgradnje
kolosijeka Čakovec-Varaždin-Zagreb. Također, smatramo da bi
trebalo prepoznati i ispregovarati s Hrvatskim željeznicama da se
uspostavi lokalna veza Mursko Središće-Čakovec-Varaždin te
Kotoriba-Čakovec-Macinec, koji bi mogao poslužiti kao naš
međimurski lokalni tramvaj. Time bi se rasteretile prometnice, no
to je dugotrajan proces na kojem treba raditi, pojasnila je
ravnateljica Zavoda.
SURADNJA NA SVIM RAZINAMA
Zavod za prostorno uređenje odlično surađuje sa svojim osnivačem,
Međimurskom županijom, na čelu sa županom Matijom
Posavcem. U svakodnevnoj su komunikaciji s djelatnicima
županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i
zaštitu okoliša, Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i
turizam ali i županijskim ustanovama, od REDEA-e, preko JU
“Međimurska priroda”, do Muzeja Međimurja.
Surađuju i s predstavnicima lokalne samouprave oko izrade i
donošenja prostornih planova, a u cilju što kvalitetnijeg
obavljanja svojih poslova ostvaruju i stručnu suradnju s
relevantnim stručnjacima te ovlaštenim institucijama, strukovnim
udrugama i drugima.
– Odlično surađujemo i sa školama. Učenici Graditeljske škole
Čakovec, koji se obrazuju za arhitektonske i građevinske
tehničare, dolaze kod nas kako bi se upoznali s radom Zavoda.
Ostvarujemo suradnju i s fakultetima. Dolaze nam studenti
završnih godina Arhitektonskog fakulteta, Geografskog odsjeka
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Hortikulture na
Agronomskom fakultetu koji dolaze kod nas po podatke te podloge
za njihove projekte tijekom studiranja. Stručnu praksu u Zavodu
su obavljali i studenti završne godine Geografskog odsjeka PMF-a
koji su radili na poslovima pripreme prostornih planova za
potrebe e-Kataloga informacijskog sustava prostornog uređenja,
pojasnila je.
Jedan od ključnih ciljeva Zavoda je stvaranje prostora koji će
zadovoljiti potrebe sadašnjih generacija, ali istovremeno
sačuvati resurse i otvoriti vrata boljoj budućnosti za one koji
dolaze. Stoga njihove konzultacije traže i sami građani te drugi
dionici, kako bi se osigurala inkluzivnost i široka podrška za
planirane projekte.
IDUĆA GODINA U ZNAKU 50. OBLJETNICE
S napretkom tehnologije i poslovni prostornog planiranja bitno su
se promijenili. Nekadašnja rajšina, trokuti, šestari i letraset
otišli su u povijest, a prostorni planovi izrađuju se u
specijaliziranim računalnim programima. I sam Zavod se mijenjao.
Ne samo naziv, već i kao organizacijski oblik te lokacije na
kojima je djelovao.
– Prvi prostorni planovi radili su se na paus i transparent
papiru. Imali smo ogromne kopirke na amonijak. Kad smo ih
koristili sve je smrdjelo. Ja sam jedna od generacija koja je
prošla tu fazu koju mlađe kolege nisu imali prilike upoznati.
Naime, 1990-ih godina krenuli su prvi koraci digitalizacije te je
Prostorni plan Međimurske županije iz 2001. godine napravljen u
digitalnom obliku, prisjetila se ravnateljica Pintar.
– Kod izrade Prostornih planova Međimurska županija bila je jedna
od prvih koja je digitalizirala sve prostorne podatke kojima smo
raspolagali. Kako imamo dugu tradiciju prostornog planiranja, sve
te podatke imali smo već u analognom obliku, samo smo ih morali
digitalizirati. Bivša Općina Čakovec postala je Međimurska
županija i mi smo bili jedna od rijetkih županija koja je imala
svoje prostorne planove. Puno njih, poput Koprivničko-križevačke,
Varaždinske ili pak Vukovarsko-srijemska županije nisu imale
prostorne planove ili su imale tek djelomično isplaniran prostor
pokriven planom. Tu moram pohvaliti odličnu suradnju s Hrvatskim
vodama koje su nam ustupile digitalizirane podloge o područjima
oko rijeka Mure i Drave, a mi smo onda digitalizirali građevinska
područja naselja i svu postojeću infrastrukturu. Kako se program
tijekom godina razvija, ti podaci postaju sve točniji i točniji,
dodala je.
Mirjana Pintar na čelu je Zavoda od 2008. godine. Upravno vijeće
Zavoda predlaže ravnatelja županu, a on pak svoj prijedlog šalje
Ministarstvu na suglasnost. Pored specifičnosti oko izbora
ravnatelja, kako kaže, za takvu poziciju potrebno je i iskustvo u
planiranju prostora, provedbi, ali i samoj koordinaciji.
– Rad u Zavodu je izazovan jer je potrebno uskladiti javni i
privatni interes u prostoru kojeg planiramo, a relevantan je i
jedan i drugi. Također, potrebno je naše prirodne datosti
valorizirati i onda sukladno zakonu donijeti odluke koje su možda
dvojbene za privatnika ili općinu, ali mi smo ti koji moramo reći
na koji način se treba planirati. Dobro smo ekipirani. U Zavodu
rade mladi ljudi, u naponu radne snage i na nivou svog zadatka,
rekla je Pintar te dodala kako im je važna podrška čelnika
lokalne samouprave.
Rad u Zavodu je kompleksan i multidisciplinaran. Ovdje se spajaju
inženjerska preciznost, stručno znanje i uspješnost u
komunikaciji kako bi se postigli optimalni rezultati. Bilo da se
radi o revitalizaciji starih gradskih jezgri, planiranju
infrastrukture, zaštiti prirodnih ekosustava ili poticanju
održivog turizma, Zavod radi neumorno kako bi se postigli ciljevi
na dobrobit svih žitelja Međimurja.
– Prostor je osnovno nacionalno dobro. Prostor Međimurske
županije je najgušće naseljeni prostor RH i treba ga obazrivo i
pažljivo planirati. Potrebno ga je planirati tako da se sačuvaju
prirodne osobitosti i vrijednosti našeg prostora kako bi bio
sačuvan za generacije koje dolaze iza nas. Prostorno planiranje
je proces čiji se rezultati ne vide odmah, nego kroz nekoliko
godina ili čak desetljeća. Uređeni prostor Međimurske županije
svakako je rezultat i aktivnosti prostornog planiranja na
području Međimurja, odnosno rada Zavoda koji sljedeće godine
obilježava 50 godina, poručila je za kraj.
U suradnji s lokalnom zajednicom, institucijama i stručnjacima
Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije postavlja temelje
za budući uspjeh regije. Njihova predanost održivosti, kreativnom
pristupu i pažljivom planiranju jamče da će Međimurje zadržati
svoj šarm i autentičnost i za buduće generacije.