'Neće netko, na primjer, prodavati kavu za 2,62 ili 1,82 eura, nego će zaokruživati'
Programsko rješenje za dvojno iskazivanje cijena uveli smo još u
veljači, kad se još nije znalo koji će biti fiksirani tečaj. Na
početku smo uzimali srednji tečaj, a sad koristimo fiksirani,
koji se navodi u prijedlogu zakona koji će ići na glasanje u
Hrvatski sabor. Taj fiksirani tečaj iznosi 7,53450 kuna za jedan
euro – objašnjava nam Dejan Vibović, čija je
tvrtka Code-iT klijentima među prvima omogućila da na računima
imaju cijene izražene i u kunama i u eurima.
Ideju su odmah prihvatili brojni kafići, pekarnice i trgovine pa
ih danas ima već oko 400 diljem Hrvatske s takvim računima. No
gostima se još ne naplaćuje u eurima.
– Zašto smo s time išli prije roka? Htjeli smo im pomoći da počnu
polako razmišljati o zaokruživanjima. To je prvenstveni cilj.
Neće netko, na primjer, prodavati kavu za 2,62 ili 1,82 eura,
nego će zaokruživati. Ako je kava 10 kuna, to bi bilo 1,32 eura,
no vjerujem da nitko neće kavu prodavati po toj cijeni, već je
pitanje hoće li je zaokružiti na 1,40 ili 1,30. Išli smo korak
naprijed i omogućili klijentima da se polako pripremaju i da ne
moraju to raditi zadnjih nekoliko dana prije nego što to postane
obvezno – ističe Vibović.
A obveza dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima počinje 5.
rujna. Rok je, naime, najkasnije prvog ponedjeljka u mjesecu koji
slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana objave
odluke Vijeća EU kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i
završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura pa, ako
Vijeće EU donese odluku o usvajanju eura za Hrvatsku u srpnju, 30
dana od objave proteći će u kolovozu, a prvi ponedjeljak u
mjesecu koji slijedi pada 5. rujna.
Dvojno iskazivanje je, tumače u HNB-u, ključna mjera za zaštitu
potrošača u postupku uvođenja eura. Dvije cijene morat će se
primjenjivati na cjenicima i promotivnim materijalima, od
trgovina do restorana, kafića, hotela, kozmetičkih salona,
banaka… I tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora
morat će također tako raditi. Način preračunavanja cijena iz
nacionalne valute u euro propisan je Uredbom Vijeća EU iz 1997.
godine. Cijene se preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja
konverzije od šest znamenaka.
– Dvojno iskazivanje cijena omogućit će potrošačima da lakše uoče
trgovce i ostala poduzeća koja neopravdano povećaju cijene pri
konverziji u novu valutu. Taj se mehanizam pokazao vrlo
učinkovitim u državama članicama koje su već uvele euro – kažu u
HNB-u, u kojem vjeruju da se cijene neće povećati zbog uvođenja
eura. Učinak rasta cijena zbog uvođenja eura bit će vrlo blag i
jednokratan, a prema iskustvima drugih zemalja, učinak uvođenja
eura na inflaciju u novim državama članicama bio je privremen i
iznosio je prosječno 0,23 postotna boda.
Nakon uvođenja eura u Slovačkoj 1. siječnja 2009. zabilježen je
jednokratni učinak na rast inflacije od 0,3 postotna boda, a
sličan učinak primijećen je i 2007. u Sloveniji te Malti i Cipru
u 2008. S danom uvođenja eura počinje i razdoblje dvojnog
optjecaja u kojem se pri transakcijama gotovim novcem istodobno
koriste euro i kuna kao zakonsko sredstvo plaćanja, što će
trajati dva tjedna, od 1. siječnja do 14. siječnja 2023. Za
poslovne subjekte koji prekrše zakon prijete kazne od 650 do
13.270 eura. U restoranima i kafićima kažu da još ne znaju kako
će zaokruživati cijene.
– Ako pizza stoji 55 kuna, preračunato u eure, to bi bilo 7,29
eura, no pretpostavljam da je nećemo prodavati po toj cijeni,
nego ćemo zaokružiti na 7,30. Ne vjerujem da će se vraćati jedan
cent, kao što ni sad nemate pizzu koja, recimo, stoji 54,75 kuna
– računa jedan poduzetnik.
Gosti i ne primijete
U jednom kafiću u Prelogu kažu da većina gostiju i ne primijeti
da su cijene već nekoliko mjeseci navedene i u eurima. Obično se
pogleda samo ukupan kunski iznos, a mnogi račun ni ne pogledaju.
– Pogledam samo ako je iznos veći od stotinjak kuna, a za kavu,
pivo ili sok nikad – kaže gost na terasi u Glavnoj ulici. Zamjena
gotovine u kunama za euro moći će se obaviti u bankama i
poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od
uvođenja eura, a nakon toga moći će se, bez naknade, zamijeniti u
HNB-u. Za novčanice nema vremenskog ograničenja, a kovanice će se
moći zamijeniti u tri godine. Dovoljno vremena da se isprazne
ladice, posude i kasice pa da kuna s vremenom ode u zaborav, kao
što je to s austrijskim šilingom, talijanskim lirama…