U Carinskoj upravi dovršava se model reorganizacije po kojemu će se radikalno smanjiti broj carinarnica i carinskih ispostava. Od sedamnaest postojećih carinarnica ostat će ih samo sedam, a reducirat će se i broj ispostava (kojih sada ima 57), i to tako da opstanu one koje su gospodarski opravdane. Sada, naime, postoje carinske ispostave sa samo dvoje carinskih službenika (primjerice Ludbreg i Ivanec) koji posljednje tri godine u prosjeku dnevno obrade samo jedan i pol dokument! Reorganizacija carine za posljedicu će imati još ukidanje između 150 i 170 šefovskih mjesta.
Novi šef Carine Zlatko Grabar zbog najavljenog preustroja dnevno je izložen, prenose nam ljudi iz Carine, pritiscima za održavanje stanja takvim kakvo je sada. Riječ je o lobiranju lokalnih političara, saborskih zastupnika, pa do sve glasnijeg prosvjeda sindikata.
Šef Carine već kao mantru ponavlja da reorganizacija ne znači otpuštanje ljudi, nego njihovu preraspodjelu, te dodatno osposobljavanje i usavršavanje. Trenutačno je zaposleno oko 3100 carinskih službenika, a po sistematizaciji bi ih trebalo biti čak 1000 više.
Efikasna služba
Grabar je od ministra Slavka Linića dobio mandat da Carinu učini efikasnom državnom službom koja će se prilagoditi ulasku Hrvatske u Europsku uniju, a za to mu nije ostalo previše vremena. Naime, do 1. srpnja 2013. godine Grabar mora uspostaviti strukturu koja odgovara sustavu Europske unije, i to po više kriterija. Jedan od njih je razmjena podataka, te kontrola roba.
To znači da moramo imati sustav za razmjenu podataka koji će biti kompatibilan onima u EU i u koji ćemo se odmah moći umrežiti. Nadalje, svi privredni subjekti morat će imati EORI broj (uz jedinstveni matični broj i OIB, to će biti treći identifikacijski broj u upotrebi) po kojemu će se prepoznavati roba koja se šalje iz jedne zemlje u drugu. U Carini su u tijeku pripreme za dodjelu toga broja privrednim subjektima.
Do iduće godine mora se uvesti e-poslovanje za carinjenje robe, a elektronička obrada carinskih podataka je preduvjet za ulazak u Uniju. Još slijedi i prilagodba zakonodavstvu EU, stvaranje uvjeta za lakšu trgovinu te stvaranje partnerskog odnosa s gospodarskim subjektima. Sve to treba pratiti učinkovito prikupljanje prihoda od carina i trošarina, a u EU se sve više traži i doprinos carine u podizanju sigurnosti granice.
No, reorganizacija carina, carinskih ispostava i carinskih odjeljaka tek je prvi korak. Kriteriji po kojima će neke od tih organizacijskih jedinica opstati su količina protoka roba, putnika i trošarinske robe.
Nemaju opravdanja
Ispostava kao što je, primjerice, Kotoriba koja ima osam zaposlenih, a po službeniku se dnevno ne riješe ni dva dokumenta, nema opravdanja.
Na ispostavi Žitnjak dnevno carinik riješi 6,5 dokumenata, u Jankomiru više od sedam dokumenata, na ispostavi Bregana carinik dnevno riješi 18 dokumenata, u Bajakovu njih 12, a u ispostavi Luka Šibenik ni petinu dokumenta dnevno. U ispostavi Otočac carinik dnevno ne riješi ni pola dokumenta, a vrlo je slično i u Virovitici, Slatini, Kninu, Gospiću…
Jurčec: Zbog promjena bez posla 17.000 ljudi
– Carinski sindikat Hrvatske protivi se smanjenju broja carinarnica. Od 2005. dva puta povećavao se broj carinarnica, a sad se predlaže drastično rezanje – kaže Božo Prka, predsjednik CSH.
Upozorava da će smanjenje broja carinarnica dovesti do problema za poduzetnike koji se nisu prilagodili novim uvjetima. Vladimir Jurčec, predsjednik sekcije prijevoznika i logistike u HGK – Županijskoj komori Čakovec, smatra da bi zbog promjena još 15.000 do 17.000 ljudi moglo ostati bez posla.