Donosimo sve detalje
Porezna uprava uputila je javni poziv građanima – hrvatskim
rezidentima da dobrovoljno prijave ino primitke ostvarene u
prethodnim godinama. Obzirom na povećani broj upita hrvatskih
državljana koji žive u inozemstvu i puno netočnih informacija u
javnom prostoru, objavljena su dodatna pojašnjenja koja prenosimo
u nastavu.
Utvrđivanje porezne rezidentnosti
Obzirom na povećan broj upita hrvatskih državljana koji žive u
inozemstvu i puno netočnih informacija u javnom prostoru dajemo
pojašnjenje vezano uz utvrđivanje porezne rezidentnosti.
Plaćanje poreza se ne određuje prema državljanstvu ili
prijavljenom prebivalištu već prema poreznoj rezidentnosti kao
središtu životnih interesa. Osobe koje imaju užu obitelj
(supružnika i/ili djecu) imaju poreznu rezidentnost tamo gdje se
nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebe za
svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić
i slično). Osobi koja je samac porezna rezidentnost određuje
prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem
od 183 dana.
Za hrvatske državljane koji su s užom obitelji ili kao sami
odselili iz Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu RH) prije 2016.
godine ili imaju užu obitelj izvan RH pretpostavlja se
da nisu više hrvatski porezni rezidenti te stoga nisu ni u
obavezi prijavljivati svoje ukupno ostvarene primitke po načelu
svjetskog dohotka u RH . Sve i da imaju određenu
nekretninu, koju su naslijedili ili kupili u RH, koju možda i
iznajmljuju u RH i po toj osnovi plaćaju porez u RH to ih ne čini
hrvatskim poreznim rezidentima.
Radi pogrešnih informacija u javnom prostoru mnogi hrvatski
državljani koji već godinama žive u obitelji RH sada trebaju li
što se prijavljivati u RH. Treba jasno naglasiti da oni
nemaju obveze prijave ukupno ostvarenih primitaka u RH.
Samo osobe koje su promijenile poreznu rezidentnost u razdoblju
od 2016. godine do danas, na način da su se odselili i prenijeli
središte životnih interesa izvan RH, a nisu se odjavili iz
porezne rezidentnosti RH moraju učiniti podnošenjem Obrasca
TI te podnošenja potvrde o poreznoj rezidentnosti te druge
države kako bi se činjenica promjene porezne rezidentnosti mogla
utvrditi unazad za protekla razdoblja.
U nastavku dajemo primjere:
Primjer 1.: Hrvatski državljanin odselio se s užom
obitelji izvan RH u drugoj državi prije 2016.
godine
– Hrvatski državljanin je prije 2016. odselio s užom obitelji
(suprugom i dvoje djece) izvan RH u drugoj državi
– U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji
ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić,
doktor i slične usluge)
– Pretpostavka je da je navedeni hrvatski državljanin izvršio
odjavu prebivališta u MUP-u RH, bez obzira na to je učinio te bez
obzira je li odjavio poreznu rezidentnost kod Porezne uprave RH
za takve osobe se ne primjenjuje pretpostavka da više porezni
rezidenti RH
– Ove osobe nemaju obveze prema Poreznoj upravi RH. Iznimno
kada bi za te osobe bilo utvrđeno da su kroz međunarodnu razmjenu
podataka za iste dostavljene podatke u RH, Porezna uprava RH će
ih pozvati da se regulira njihova porezna rezidentnost
– Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način
Primjer 2.: Hrvatski državljanin odselio se s obitelji
izvan RH u drugoj državi u razdoblju od 2016. godine do
danas
– Hrvatski državljanin je u razdoblju od 2016. godine do danas
odselio s užom obitelji (suprugom i dvoje djece) u drugoj državi
– U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji
ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić,
doktor i slične usluge)
– Bez obzira je li hrvatski državljanin izvršio odjavu
prebivališta u MUP-u, obvezan je izvršiti odjavu iz porezne
rezidentnosti RH podnošenjem obrasca Upitnik TI Poreznoj upravi
RH
– Uz obrazac Upitnik TI hrvatski državljanin obvezan je podnijeti
potvrdu druge države o njihovoj poreznoj rezidentnosti s datumom
iz kojeg je vidljivo od kada ga ta država smatra svojim poreznim
rezidentom
– Utvrđivanje rezidentnosti moguće je dokazivati i unatrag za
prethodne godine
– Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način
Primjer 3. Hrvatski državljanin nije porezni rezident RH,
ali u RH posjeduje nekretninu koju iznajmljuje
– S obzirom da hrvatski državljanin nije porezni rezident RH, ne
podliježe niti obvezi prijave ino primitaka po načelu svjetskog
dohotka u RH
– Ukoliko nekretninu koju posjeduje u RH iznajmljuje po toj
osnovi plaćati porez na dohodak od imovine u RH, ali isto ga ne
čini poreznim rezidentom RH
– Primitke ostvarene od najma u RH i plaćeni porez po toj osnovi
u RH prijavljuje po načelu svjetskog dohotka u državi u kojoj ima
prijavljenu poreznu rezidentnost.
Dobrovoljna prijava ino primitaka
Porezna uprava uputila je javni poziv građanima – hrvatskim
rezidentima da dobrovoljno prijave ino primitke ostvarene u
prethodnim godinama. Dobrovoljnom prijavom ino primitaka
utvrdit će se eventualna porezna obveza u Republici Hrvatskoj bez
pravnih posljedica (plaćanja kamata i dokazanog prekršajnog
postupka) uz uračunavanje poreza plaćenog u drugoj državi.
Radi brojnih upita u javnosti Porezna uprava navodi da se
postupak dobrovoljnog prijavljivanja primitaka iz
inozemstva ostvaruje podnošenjem obrasca Dobrovoljna
prijava ino primitaka te po potrebi drugih obrazaca navedenih na
Internet stranici Porezne uprave. U postupku utvrđivanja
eventualne porezne obveze, sukladno dobrovoljnoj prijavi ino
primitaka, primijenit će se metoda koja je povoljnija za poreznog
obveznika:
kumulativna prijava ostvarenih primitaka za prethodnu godinu
u tekućoj godini uz obračun poreza prema poreznim pravilima za
tekuću godinu (u daljnjem tekstu kumulativni obračun) ili
obračun po godinama za prethodne godine uz priznavanje
osobnih odbitaka i poreznih stopa prema pojedinoj godini (u
daljnjem tekstu obračun po godinama).
Metoda kumulativnog obračuna bit će povoljnija za ino
primitke [1] :
– ostvarene po osnovi konačnih dohodaka (dohodak od
imovine i imovinskih prava i dohodak od kapitala) s obzirom na
primjenu danas važeće porezne stope neovisno o ostvarenom
primitku
Primjer: Porezni obveznik ostvario je dohodak od kapitala po
osnovi kamata ostvarenih po godinama u iznosu od 1.000 kn (za
2018., 2019. i 2020.) ukupno 3.000 kn. Porezna obveza
iznosila bi po pojedinoj godini 134,40 kn tj. ukupno za sve
tri godine 406,20 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog
postupka. Metodom kumulativnog obračuna primijenit će se
sada važeći porezni propisi te će porezna obveza iznositi 336,00
kn.
– ostvarene po osnovi dohotka od osiguranja s obzirom
da je kao izvor dohotka ukinut primitak od osiguranja
Primjer: Porezni obveznik ostvario je u 2018. godini primitak od
osiguranja u iznosu od 1.000 kn. Porezna obveza iznosila bi
134,40 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog
postupka. Metodom kumulativnog obračuna primijenit će se
sada važeći propisi prema kojima se dohodak od osiguranja ne
oporezuje, budući da se isti više ne smatra izvorom
dohotka.
– ostvarene po osnovi nesamostalnog rada za mlade
osobe radi korištenja porezne olakšice za mlade osobe
Primjer: Porezni obveznik mlada osoba do 30 godina života prema
danas važećim zakonskim odredbama ima pravo na umanjenje poreznih
obveza za mlade po osnovi dohotka od nesamostalnog rada (plaće)
na dio porezne osnovice na koju se plaća porez po stopi od 20%
(do 25 godina života za 100%, od 26 do 30 godina života za
50%). Mlada osoba (28 g.) koja je u 2018. u inozemstvu
ostvarila dohodak od nesamostalnog rada (plaće) u godišnjem
iznosu od 300.000 kn prema propisima iz 2018. imala bi ukupnu
poreznu obvezu u iznosu oko 73.000 kn uz obračun kamata i
pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog
obračuna korištenjem prava na umanjenje porezne obveze porezna
obveza iznosila bi 28.000 kn.
– ostvarene po osnovi godišnjih dohodaka, u pravilu, za
natjecatelje koji su u prethodnim godinama već iskoristili
propisane osobne odbitke.
Metoda obračuna po godinama bit će, u pravilu, povoljnija za
obveznike koji u prethodnim godinama nisu iskoristili propisane
osobne odbitke jer će na taj način iskoristiti neiskorišten
osobni odbitak po godinama.
Na temelju svake Dobrovoljne prijave ino primitaka u postupku
utvrđivanja poreznih obveza Porezna uprava primijenit će metodu
obračuna koja će za poreznog obveznika biti povoljna.
Porezna uprava ponovno poziva građane – hrvatske rezidente da
putem Dobrovoljne prijave ino primitaka prijave ostvarene
primitke te upućuje građane da informacije prate na stranicama
Porezne uprave.
[1] U primjerima korištena je stopa prosječnog prireza od
12%.
Iz Porezne uprave napominju da građani sve dodatne informacije
mogu dobiti putem web servisa ‘Pišite
nam‘ ili Pozivnog centra Porezne uprave.