HEP-ov je plan do 2030. povećati udjel obnovljivih izvora energije s 35 na više od 50 posto
Na sjeveru Hrvatske, u donjem Međimurju, gradit će se najveća
sunčana elektrana u državi, vrijedna 58 milijuna kuna. Sunčana
elektrana Donja Dubrava bit će smještena na površini od oko 17,6
hektara na području Općine Sveta Marija, pokraj hidroelektrane
Dubrava.
– Elektrana će biti maksimalne izlazne priključne snage
9,99 MW, odnosno 12,35 MW instalirane snage. Očekivana godišnja
proizvodnja SE Donja Dubrava je 14,8 GWh, a njenom će se
proizvodnjom tijekom 30 godina rada izbjeći emisija od 167.000
tona ugljikova dioksida. Kao specifičnost lokacije na kojoj
će se izgraditi SE Donja Dubrava ističe se postojanje značajne
količine drvne mase, približnog volumena 1400 prostornih metara.
Ta će se drvna masa pretvoriti u sječku koja će se koristiti kao
pogonsko gorivo na lokaciji kogeneracijske elektrane na biomasu
BE-TO Sisak – kažu za
Večernji list u HEP-u.
Ukupna vrijednost ugovora potpisanog prošlog mjeseca između HEP
Proizvodnje i tvrtke Končar – inženjering za energetiku i
transport iznosi 58 milijuna kuna, a rok izvođenja radova je
jedanaest mjeseci. U Međimurju je u planu ugradnja 23.114 modula
snage 535 Wp hrvatskog proizvođača fotonaponskih modula tvrtke
Solvis, koji će biti montirani na 889 čeličnih stolova. Koristit
će se 44 string invertera koji će preko dvije transformatorske
stanice 0,8/35 kV biti spojeni na distribucijsku mrežu. Veliki
dio ugrađene opreme bit će hrvatskog porijekla pa će tako i
nekoliko Končarevih društava projekt poduprijeti svojim
proizvodima i rješenjima, a okosnica digitalizacije postrojenja
bit će Končareva SW platforma PROZA.
Tvrtki Končar – inženjering za energetiku i transport to je novi
projekt nakon solarne elektrane Vis i potpisivanja ugovora za
dvije fotonaponske elektrane ukupne snage 13,5 MW za INA Grupu.
Riječ je o izgradnji sunčanih elektrana Virje i Sisak,
modernih solarnih elektrana koje će zajedno proizvoditi 16000 MWh
električne energije godišnje, što je, napominju, prosječna
potrošnja 4800 kućanstava u gradovima veličine poput Makarske ili
Jastrebarskog.
– Sunčana elektrana Virje smjestit će se na prostoru Ininih
objekata prerade plina Molve, a elektrana Sisak gradit će se na
industrijskoj lokaciji i jedan je od mnoštva projekata
transformacije spomenute lokacije u moderan industrijski centar
na tom području. Prilikom izgradnje koristit će se najnovija
tehnološka rješenja, radovi započinju u proljeće 2022. godine, a
završetak izgradnje očekuje se u 2023. godini – kažu u
kompaniji.
HEP zasad u pogonu ima sunčanu elektranu Kaštelir 1 priključne
snage 1 MW, smještenu na lokaciji Sabadin na području općine
Kaštelir – Labinci u Istri, koja je nakon preuzimanja 2019.
godine postala prva neintegrirana sunčana elektrana u portfelju
HEP-a i jedina njegova u sustavu poticaja, zatim Kaštelir 2
priključne snage 2 MW, solarnu elektranu Vis s 3,5 MW na brdu
Griževa glavica, elektranu Marići s 1 MW te Kosore Jug u Vrlici,
koja je proradila u prosincu prošle godine, s 2,1 MW. Uskoro će s
radom početi i sunčana elektrana Stankovci izlazne snage 2,5 MW
te Obrovac sa čak 7,35 MW, koja je izgrađena na području bivše
tvornice glinice, gdje je ugrađeno 27.544 fotonaponskih modula.
Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3
milijuna kWh SE Obrovac, vrijedna 52 milijuna kuna, moći će
zadovoljiti potrebe više od 3500 kućanstava. Sve te elektrane dio
su HEP-ova plana da do 2030. godine u sunčanim elektranama ima
350 MW instalirane proizvodne snage. HEP, osim toga, do 2030.
godine planira povećati udjel obnovljivih izvora energije s 35 na
više od 50 posto, što će pokušati ostvariti povećanjem snage i
proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih
hidroelektrana i investiranjem u sunčane elektrane i ostale
obnovljive izvore energije, poput vjetroelektrana kakva je lani
podignuta u Korlatu, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca,
priključne snage 58 MW i očekivane godišnje proizvodnje od
oko 170 GWh, što je jedan posto godišnje potrošnje električne
energije u Hrvatskoj. Proizvedena električna energija od VE
Korlat bit će dovoljna za opskrbu više od 50.000 kućanstava, a
vrijednost investicije je oko 500 milijuna kuna. Vjetroelektrana
ima 18 vjetroagregata sa stupovima visokima 114 metara i promjera
rotora od 131 metra. HEP je izgradio i dvije
kogeneracijske elektrane na biomasu u Osijeku i Sisku.