Premijer Andrej Plenković hvali se da je porasla i prosječna plaća - ali samo 17,5 posto
Rast cijena energenata već se odrazio na cijene svih ostalih
proizvoda, a najbolje ih je predočio jedan korisnik Reddita koji
si je dao truda i pomoću kataloga jednog trgovačkog lanca
usporedio cijene iz 2018. s ovim današnjim. Riječ je o istim
proizvodima od istog proizvođača. Od 37 proizvoda koje je
usporedio, jedino nisu poskupjeli sir i šampon.
Najveći skok cijena vidimo kod ulja. 2018. litru ulja smo plaćali
8 i pol kuna, a sada 17. To je skok veći od 100 posto. Za 5
kilograma krumpira trebalo nam je 10 kuna, a sada 20.
Nije više ni riža što je bila. Umjesto 10 kuna – 19. To je
poskupljenje od 90 posto. Tjestenina je skočila s 5 i pol, na 10
kuna, što je poskupljenje veće od 80 posto. Pileći file je bio 40
kuna a sada 50 što je također nemalih 25 posto.
Dakle rast cijena velikog dijela osnovnih živežnih namirnica je u
potpunosti nadmašio rast prosječne plaće s kojom se ovih dan
hvala hrvatska Vlada, tj. premijer Andrej
Plenković.
Naime prosječna neto plaća 2018. godine je bila 6.237 kuna, a sad
je 7.333 kune, što je doista lijepo povećanje od 17,5 posto kako
se hvali Andrej Plenković ali ne zaboravite prethodne informacije
prema kojima su u istom razdoblju ulje, krumpir, tjestenina
poskupjeli od 80 do 100 posto.
Ovome bismo još mogli dodati i računicu da nam prosječna plaća
zapravo samo govori koliko ljudi prosječno jede sarmu ali ne kaže
ništa o tome koliko ljudi jede meso, a koliko njih samo zelje. To
nam pak govori medijan plaća u Hrvatskoj prema kojoj polovica
zaposlenih ima manje od 6.039 kuna, a polovica zaposlenih više od
tog iznosa.
Svemu tome trebamo dodati i inflaciju koja ruši vrijednost naših
plaća i zapravo u maniri Superhika uzima od siromašnih i daje
bogatima.
Iz svega ovoga nije teško zaključiti da za građane dolaze sve
teža vremena, a koliko teška već sada jesu i koliko teška bi
mogla biti u RTL Direktu govorio je Nedjeljko
Marković, socijalni radnik i predsjednik Hrvatske mreže
protiv siromaštva.
Marković je na početku komentirao kolike bi mogle biti posljedice
poskupljenja te hoće li to dovesti do povećanja broja
siromašnih.
“Povećanje će neki osjetiti jako dobro, osobito oni koji su u
donjem dijelu medijana. U ovoj krizi će najviše nastradati dvije
skupine, to su različiti primatelji socijalnih naknada. To su
najranjivije skupine, njih ima oko 60 tisuća. Za njih trebamo
hitno osmisliti novčane mjere, pomoći im da prevladaju ne samo
poskupljenje plina i struje nego ostale troškove života među
kojima su troškovi stanovanja visoki”, kazao je.