Ribić smatra da za 13. plaću u državnom proračunu ima sredstava, procjenjuje da bi iznosila osam posto državnog proračuna
Čelnici sindikata javnih službi zatražili su u ponedjeljak u
pregovorima o novom Temeljnom kolektivnom
ugovoru uvođenje 13. plaće, porast osnovice za plaće i
povećanje materijalnih prava upozorivši da Hrvatska
treba hitno povećati cijenu rada kako bi se zaustavilo
iseljavanje.
“Došlo je vrijeme da i u Hrvatskoj uvedemo 13. plaću, ne
samo za javne službe već za sve radnike u zemlji. Ako javne
službe u tome uspiju, uspjet će kasnije, kroz sustav
kolektivnog pregovaranja, i sve druge djelatnosti”, rekao je
glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja
Vilim Ribić na konferenciji za novinare.
Novaca ima, svi radnici trebaju participirati u
društvenom bogatstvu
Navodeći kako veliki broj zemalja EU-a već u kolektivnim
ugovorima ima zajamčene 13. plaće, Ribić je poručio da u našoj
zemlji postoji urgentna potreba za rastom cijene rada kako
bi se zaustavilo iseljavanje, posebice stručnih
i visokoobrazovanih ljudi. Odlasku naših ljudi u
bogatije zemlje EU-a može se parirati samo jačanjem
vlastite ekonomije, povećanjem potražnje i povećanjem
plaća i cijene rada.
Ribić smatra da za 13. plaću u državnom proračunu ima sredstava,
procjenjuje da bi iznosila osam posto državnog proračuna. “Ako se
želi podržati dizanje plaća, ovo je sada prilika. Novaca
ima, ne vidimo samo mi da je gospodarstvo u dobrom kretanju
već to vidi, o tome govori i hvali se premijer
Andrej Plenković. I to nekoliko puta”, rekao je.
Ističući kako svi radnici u državi trebaju participirati u
društvenom bogatstvu, Ribić je poručio kako se to može napraviti
upravo uvođenjem 13. plaće.
Ako postoje objektivni ili politički razlozi za državni proračun,
sindikati mogu pristati da prve godine to bude pola 13. plaće, a
druge godine cijela 13. plaća, dodao je. Ribić napominje da
sindikati moraju misliti i na osnovicu za izračun plaća u javnim
službama jer ona odražava cijenu rada. “Ako zapostavimo osnovicu,
onda će naša cijena rada tj. satnica zaostajati za drugim
dijelovima društva”, kazao je.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja
Šprem izvijestila je da su u dosadašnjim kolektivnim
pregovorima razmatrali rok važenja novog Temeljnog
kolektivnog ugovora. Sindikalci smatraju da treba osigurati
prava zaposlenika u javnom sektoru na četiri godine dok, zbog
najave donošenja novog zakona o plaćama, Vlada predlaže rok
od dvije godine. To, poručila je, nije prihvatljivo
sindikatima.
Regres od 2000 kuna, dar za djecu od 700 kuna, osnovica
za jubilarnu nagradu 2000 kuna
Šprem dodaje da sindikati u pregovorima predlažu, u
slučaju da inflacija prijeđe šest posto, otvaranje pregovora
o korekciji plaća, a otvorili su i pitanje vrijednosti
sistematskih pregleda zaposlenika i naknade troškova
prijevoza.
Također traže isplatu regresa u iznosu od 2000 kuna, dara za
djecu od 700 kn i povećanje osnovice za izračun jubilarne
nagrade na 2000 kuna. Makroekonomist iz Sindikata znanosti
Matija Kroflin rekao je kako sindikati
predlažu da 13. plaća bude u iznosu prosječne plaće svakog
zaposlenika, a o poziciji Vlade prema tom prijedlogu ovisit
će iznosi drugih materijalnih prava. Istaknuo je da 13.
plaća ne može biti zamjena za neusklađivanje osnovice za
izračun plaća u javnim službama.