Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je 7.108 kuna.
Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u listopadu bila je
7108 kuna. U godinu dana neto plaće porasle su 361 kn, no u
odnosu na prethodni mjesec lagano su pale, za deset kuna, piše
Večernji list.
Polovica zaposlenih, oko 684 tisuće, ali bez 202 tisuće
zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, zarađuje manje od
6017 kn. Plaće su u posljednjih godinu dana nominalno porasle
nešto više od pet posto, ali zbog inflacije realno su u plusu
samo 2%.
Kad je riječ o djelatnostima, najveći rast plaća na godišnjoj
razini od nepunih 9 posto ovog puta imaju dva sektora iz
gospodarstva, i to ugostiteljstvo i turizam te IT sektor koji uz
rast plaća bilježi i najveći porast zaposlenosti.
Najmanje povećanje plaća (2,6%) bilježe ostale uslužne
djelatnosti s otprilike 22 tisuće zaposlenih. U javnom je sektoru
najveći skok plaća zabilježen u zdravstvu, 6,5%, s tim što
zaposleni u bolnicama imaju u prosjeku oko 9600 neto, a ostale
djelatnosti zdravstvene zaštite oko 8500 kuna neto plaće.
U socijalnoj skrbi prosječna je plaća oko 6100 kuna. Kad je o
obrazovanju riječ, u vrtićima je prosječna plaća oko 6200 kn,
osnovnim školama oko 7800 kn, srednjim školama oko 7900 kn, a na
fakultetima blizu 11 tisuća kuna. Državna uprava ima prosječne
plaće nešto ispod 8200 kuna!
Deset posto zaposlenih s najnižim plaćama, bez obrta, zarađuje
manje od 3854 kn neto, a u toj je skupini oko 136 tisuća
zaposlenih. Isti broj najbolje plaćenih u državi zarađuje na
mjesec više od 11.033 kn neto. Kretanje plaća ovisno je i o
ponudi radne snage pa je sektor turizma i ugostiteljstva ove
godine morao povećati plaće više od ostalih kako bi dobili
radnike.
Građevinski sektor je u velikom naletu i po zapošljavanju i po
obujmu građevinskih aktivnosti, no plaće su im rasle sporije od
prosjeka – oko 4 posto.
Prerađivačka je industrija povećala prosječne plaće u godini dana
za stotinjak kuna, na 6572 kn.
Najveća su prosječna primanja, oko 10.800 kn, u IT sektoru.
Institut za javne financije objavio je istraživanje svog
istraživača Josipa Franića i poljskog koautura Stanisława
Cichockog koje pokazuje da svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj
(27%) prima veće iznose plaće od onih koji su prijavljeni
nadležnim institucijama, pri čemu više od polovine njih čini to
na mjesečnoj bazi. Prema istraživanju provedenu u rujnu 2019.
godine, svaki sedmi zaposlenik u EU ne bi imao ništa protiv
namjernoga umanjenja porezne osnovice radi isplate dijela plaće
nezakonitim putem.
Hrvatska se nalazi pri samome vrhu liste, sa 17,6% ispitanika
koji bi pristali na isplatu manjih iznosa u gotovini te 7% onih
koji bi prihvatili ponudu bez obzira na iznos.
Spremnost za takve isplate najmanja je u Portugalu (svega 4%), a
najviša u Nizozemskoj (25%). Ekonometrijska analiza anketnih
podataka identificirala je nizak porezni moral, razmjerno niska
primanja umirovljenika te manjak povjerenja u društvu kao
temeljne odrednice ovakvih stavova. Autori zaključuju da posebno
zabrinjava snažna potpora mladih ovakvoj strategiji umanjenja
porezne obveze, što ukazuje na realnu opasnost njezina širenja,
donosi Večernji list.