Međimurec Vjeran Vrbanec je na čelu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije
Tko i kako može do novca Hamag-Bicroa objašnjava Vjeran
Vrbanec, čelnik te institucije, te pojašnjava kako će se
sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kanalizirati
u malo poduzetništvo preko njihovih programa.
Kad se otvori web Hamag Bicroa na ekranu je prva poruka:
preostala raspoloživa sredstva za prijavu na covid 19 zajmove:
194.006.090,76 kuna. Tko i kako može doći do toga?
Program “Covid-19 zajam za obrtna sredstva” uveli smo u ožujku
prošle godine te smo njime među prvima krenuli u spašavanje
likvidnosti hrvatskih poduzeća, pogotovo srednjih i malih koji su
najviše bili izloženi negativnim utjecajima pandemije.
Prijavljuje se isključivo putem online sustava uz minimalan broj
dokumenata. Još od 2016. imamo mogućnost online prijava za
zajmove, međutim, sada smo cijeli postupak dodatno prilagodili.
Poduzetnici mogu zatražiti iznos do 100.000 eura, uz kamatnu
stopu od 0,25 posto, a jedini instrument osiguranja je zadužnica,
uz uredno poslovanje u kontekstu svoje branše u prethodnom
razdoblju, gledano od 31. prosinca 2019. unatrag.
Prihvatljive su sve djelatnosti, a osnovni uvjet je pad prihoda
od 20 posto u odnosu na 2019. Do prije mjesec dana prag je bio 60
posto, no mjere Vlade bile su pogođene pa je veliki broj
poduzetnika uspio sačuvati svoje zaposlenike i nastaviti s
poslovanjem. Također, ohrabruje činjenica da je i sezona bila
izvanredna. Naši poduzetnici su izrazito žilavi i ja vjerujem da
je najgore iza nas.
Iz kojih su sektora najčešći korisnici kredita? Jesu to
sredstva za tekuću likvidnost ili investicije?
Ako govorimo o covid mjerama koje provodimo, moramo uzeti u
obzir upravo one djelatnosti kojima je odlukom Stožera onemogućen
rad, a to su najvećim dijelom uslužni sektor i
prijevoznici. Međutim, ukupno gledano, pokrivamo gotovo sve
djelatnosti, dok se najveći broj zajmova, koje provodimo od
2016., odnosi na investicije.
Zadužuju se do maksimalnih iznosa?
Rok korištenja kredita je šest mjeseci, stoga maksimalni iznos ne
može biti veći od šestomjesečnih troškova koji je vidljiv iz
bilance prethodnog razdoblja.
Poduzetnici su se žalili na sporu realizaciju vaših covid
kredita… U čemu je problem?
Radi se o tome da smo u samo dva tjedna dobili četiri ili pet
puta više zahtjeva nego u cijeloj prethodnoj godini koje je
trebao obraditi isti broj ljudi. To je bio tsunami zahtjeva.
Preuzeli smo taj dio priče i tada odobrili više zajmova nego sve
banke zajedno s istim brojem ljudi koji su radili i na tome im
čestitam.
Vrijeme odobravanja je otprilike identično vremenu čekanja na
odobrenje dopuštenog prekoračenja na zahtjev. Danas je to ušlo u
kolotečinu, od zaprimanja zahtjeva do odobrenja neće proći više
od dva tjedna. Moram naglasiti da smo zaista maksimalno izašli
ususret poduzetnicima, gdje smo tražili samo 10 dokumenata u što
ulazi preslika osobne iskaznice i ispunjavanje pet tipskih
obrazaca koji se nalaze na našoj stranici. Ne znam postoji li
ijedna financijska institucija na svijetu koja traži od
poduzetnika manje dokumentacije za odobrenje zajma.
Koliko je bilo odbijenih?
Kod covid zajmova koji su išli u tri faze u početku je postotak
prolaznosti bio od 75 do 80 posto, negativno su ocijenjeni samo
oni koji nisu imali baš nikakve osnove za odobrenje.
Mijenjali su se uvjeti kod tri programa: “Covid-19
zajma za obrtna sredstva”, “Mikro i malih zajmova za ruralni
razvoj” i “ESIF jamstava”…
Kod “Covid-19 zajma za obrtna sredstva” povećali smo
maksimalni iznos sa 50 na 100 tisuća eura i smanjili “ulaznicu”,
odnosno sa 60 posto pada prihoda vratili smo na 20 posto.
Što se tiče ESIF jamstava, Agencija je mogla izdati jamstva do
četiri milijuna eura, međutim, osluškujući potrebe i onih većih
investitora, odlučili smo povisiti limit na 10 milijuna, s time
da razlika između četiri i deset ima 50-postotno pokriće. Treće,
kod malih zajmova za ruralni razvoj uz kamatu od 0,1 do 0,25
posto, maksimalni smo iznos također povećali sa 50 tisuća eura na
100 tisuća. Sva tri se financiraju iz EU fondova.
Koliko će se novca u sklopu Nacionalnog plana oporavka i
otpornosti kanalizirati u malo poduzetništvo? Koliko preko vas i
tko će i kako moći aplicirati?
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti ukupna procijenjena
vrijednost ulaganja u gospodarstvo iznosi 26,2 milijardi kuna.
Nastavit ćemo kao i dosada provoditi programe namijenjene mikro,
malim i srednjim poduzetnicima u suradnji s nadležnim
ministarstvima. Konkretnije, već za sljedeću godinu predviđena je
4,1 milijarda kuna kroz pet programa dodjele bespovratnih
sredstava, dok je kroz financijske instrumente zajmove i jamstva
predviđeno 400 milijuna kuna. Od toga 300 milijuna kuna odnosi se
na novi instrument zajmova, kojem će maksimalan iznos biti do
100.000 eura, a preostalih 100 milijuna kuna namijenjeno je za
subvenciju kamatnih stopa po kreditima banaka odobrenima u okviru
postojećih jamstvenih programa Hamag-Bicroa. Banka je dužna
spustiti inicijalnu kamatu te bi trošak kamate umanjen
subvencijom mogao biti nula.
S kojim bankama idete?
Agencija je 2016. i 2017. godine već imala takav instrument. Tada
su kamatne stope bile relativno visoke, a mi smo ispregovarali
njihovo smanjenje u okviru tih garancija. Na taj su način i banke
bile manje izložene, a ugovore smo sklopili s gotovo svim bankama
koje posluju na našem tržištu. Upravo s njima ćemo nastaviti
provoditi ovaj program.
Koliko ste novca ove godine uspjeli plasirati
poduzetništvu: kakvo je stanje u odnosu na prethodne godine?
Krediti poduzećima padaju; u kolovozu na mjesečnoj razini za 700
milijuna kuna, a i na godišnjoj se smanjilo kreditiranje
poduzeća…
S obzirom na to da su banke u covid vremenima stale s
kreditiranjem, moguće je da se veći dio kredita koje HNB
prikazuje, odnosi i na naš angažman u okviru jamstvenih programa.
Kako bismo potaknuli banke dodatno smo digli postotak jamstava za
obrtna sredstva sa 60 na 80 posto. U početku je bio slab
feedback, ali nakon četiri do šest mjeseci počele su se
uključivati. Vlada je dodatno preko ministarstava turizma,
prometa i kulture uspostavila državne garancijske sheme do 100
posto pokrića kredita, kako bi što veći broj poduzetnika dobio
šansu preživjeti teško razdoblje. Ukupna cifra po svim
našim covid mjerama koje provodimo od ožujka prošle godine do
danas iznosi 2,6 milijardi kuna, a odobreno je gotovo 6900
predmeta.
Koliki je kod vas bio rast kredita u odnosu na
pretpandemijsko razdoblje?
Eksponencijalan. Kao korona. Prosjek je bio na razini 1000
predmeta godišnje, sad je pet do šest tisuća. Osim covid
mjera koje provodimo, želim naglasiti kako je cijelo poslovanje
Agencije postavljeno kao “smart factory” – pametna tvornica: od
ulaganja u istraživanje ideje, preko razvijanja te ideje u
proizvod ili uslugu pa sve do komercijalizacije i izlaska na
strana tržišta.
Kako se vraćaju krediti koje ste već odobrili u proteklom
razdoblju? Kakav je bio utjecaj pandemije?
Nemamo poteškoća s povratima, udio loših kredita do 2019. i 2020
bio je od 10 do 15 posto. Jedna od prvih mjera koje smo uveli
bili su moratoriji na isplatu rata. Tako da ćemo tek za koji
mjesec moći razgovarati o posljedicama koje je ostavila
pandemija. Što se tiče covid zajmova oni imaju rok korištenja
šest mjeseci i još godinu dana počeka.
Očekujete li da će rastuća inflacija imati utjecaja na
kapacitet povrata?
Inflacija se pojavila unatrag tri do pet mjeseci, dok su prvi
covid krediti odobreni prije godinu dana i već je vrijeme
korištenja prošlo. A kada je riječ o investicijskim
kreditima već se javljaju poduzetnici s formiranim troškovima i
ugovorenim troškovnicima. Tu inflacija ne bi smjela biti problem.
A i ne bojim se da će doći do takve inflacije koje se ljudi naših
godina sjećaju i koja bi mogla utjecati na dinamiku korištenja
sadašnjih i budućih kredita.
Javljaju se s lošim iskustvima oni koji – dobro posluju.
Tvrde da samo oni u problemima mogu dobit kredite Hamag-Bicroa, a
zdrave tvrtke puno nepovoljnije?
Odmah u startu moramo razdvojiti vrijeme prije i nakon pojave
epidemije i još jednu činjenicu – svi programi koje provodimo
imaju svoja pravila koja jednako vrijede za svakog prijavitelja.
Covid krediti u iznosu do 750 tisuća kuna dio su covid mjera za
pomoć poduzetnicima koji su odlukom Stožera civilne zaštite
zatvoreni, jer su procijenjeni kao potencijalni širitelji zaraze,
a koji su do tog trenutka uredno poslovali. S druge strane do
prije pojave epidemije, kao i sada, poduzetnicima su na
raspolaganju investicijski krediti po kamatnim stopama od 0,1 do
0,5 posto.
Krediti namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzetnicima su
iznosili 25 i 50 tisuća eura. U narednom periodu na raspolaganju
će biti krediti i do 100.000 eura, dok su za poljoprivredu i
ruralni razvoj već sada na raspolaganju krediti od 100.000
eura. Još jednom najavljujem kako je za poduzetnike kojima je
potrebna još izdašnija investicija u 2022. godini na raspolaganju
4,1 milijarda kuna kroz pozive za dodjelu bespovratnih
sredstava.