ŠTO JE TO ZACRNILO VINOGRADE? S klimatskim promjenama stižu nove bolesti

Mnogi su pomislili da im Milorad Šubić pokazuje rezultate napada peronospore, ali to nije bilo točno...

– Evo pogledajte, ovo vam je graševina koja nije špricana protiv peronospore. I nema peronospore na njoj, ali je dobila crnu trulež koja izgleda jako slično – obilazio je Milorad Šubić s vrećicom grožđa sudionike Dana vinograda kod Knehtl-Medenjaka u Svetom Urbanu i objašnjavao. 

Voditelj čakovečke Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede svakome je pokazao ubrane grozdove graševine koju je doslovno dotukla crna trulež.

– Stvar je u tome da svake godine ostavim nešto trsja nešpricanog protiv peronospore i pepelnice koje su naše dvije dominantne bolesti. I onda vinogradarima pokažem što bude od toga grožđa, a kako izgleda u pokusnom vinogradu gdje je špricano kako treba – pojasnio je Šubić. 

Mudrijaši

Mnogi su pomislili da im pokazuje rezultate napada peronospore koja je u razdoblju između 2018. i 2020. uništila čak 60 posto netretiranog grožđa. No, ove godine gotovo da i nije uzela danak jer se pojavila rano, a cvatnja je bila kasno. Nadomjestila ju je crna trulež koja je u našem kraju prvi put zabilježena prije tri godine. Ove godine uzela je maha.

– Crna trulež došla je na kontinent zbog klimatskih promjena, primarno s Krka. Sve više imamo mediteransko-tropske uvjete pa tako dobivamo i njihove bolesti. Još skupljamo spoznaje, a nova spoznaja jest da je više pogodila graševinu nego šipon – kaže Šubić. 

Crna trulež je, dodaje agronom, gljivična bolest. Stoga, za razliku od zlatne žutice, njeno širenje možemo kvalitetno spriječiti. 

– Ona neće uništiti trs. Imamo učinkovita sredstva – kazao je Šubić okupljenima. Zaštita protiv peronospore učinkovita je i protiv truleži, a stručne detalje Šubić je već pojasnio u prethodnom broju lista Međimurje. 

Kod Knehtl-Medenjaka kazao je i kako zbog hladnih noći i vrućih dana na grožđu ima mnogo plemenite plijesni. Zdravstveno stanje grožđa smatra odličnim. 

– Još jednom moram istaknuti obvezu praćenja i suzbijanja američkog cvrčka. Počelo je 2013. godine u katastarskoj općini Železna Gora, 2016. godine zlatna žutica obuhvatila je katastarsku općinu Sveti Urban, a danas je u cijelom međimurskom vinogorju. Faktor množenja cvrčka je deset. Ove godine ljudi su već pomislili da nema fitoplazme. No, njeni su se simptomi pojavili poslije 25. srpnja. I moram vam reći da žute ploče ne služe za masovni ulov cvrčka kako su neki mudrijaši pomislili. Znali su ih postaviti na svaki deseti trs, ali one služe samo za praćenje brojnosti populacije – pojasnio je.

Šećeri i kiseline

Potom je njegov kolega iz savjetodavne službe Marijan Čižmešija, stručnjak za vinarstvo, iznio podatke o šećerima i kiselinama. 

– U usporedbi s lani šećeri su nam viši, a više su i kiseline. Treba pričekati da kiseline padnu ovisno o tipu vina – kazao je Čižmešija i vinogradarima iznio konkretne brojke. Njegova kolegica Ljiljana Kocen, stručnjakinja za agroekonomiku, vinogradarima je govorila o mjerama ruralnog razvoja. Uslijedila je zakuska kod Stanka i Zdenke Medenjak, vrijednih vinogradara i vinara sa Stanetinskog brega u Svetom Urbanu. Gorice imaju i na Perjaku te Martinovskom vrhu, ukupno sedam hektara različitih sorata.

– I mi imamo problema, sječemo i sadimo novo trsje. Imali smo i jaku tuču na lokaciji prema Perjaku, što se vidi na chardonnayu. Javljamo se u programe ruralnog razvoja i želimo saditi još – kazala je okupljenima Zdenka Medenjak.

* Tekst preuzet iz Lista Međimurje, broj 3465