Prosječna neto plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj bila je za lipanj 7175 kuna
Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Grad Zagreb,
Međimurska županija i Zagrebačka županija na svom području
bilježe najveći rast neto plaća u drugom tromjesečju u odnosu na
isto razdoblje prošle godine, i to od 7% rasta u Zagrebačkoj do
8,6% povećanja neto plaća u Istarskoj županiji! U tim su
sredinama plaće rasle nešto brže od prosječnog povećanja u zemlji
(6,5%), dok su primanja u kontinentalnim županijama rasla
sporije, između četiri posto u Vukovarsko-srijemskoj do 4,9% u
Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji.
Inače, prosječna neto plaća svih zaposlenih u zemlji bila je za
lipanj 7175 kuna, što je gotovo šest posto više nego lani u istom
mjesecu. Toliki rast plaća posljednji je put zabilježen potkraj
2008. godine. Više je razloga zbog kojih je došlo do rasta
prosječnih primanja u zemlji, od povišica u javnom sektoru,
boljeg stanja u uslužnom sektoru te potražnje za radnicima u
turizmu i građevini. Regionalno, najveća je prosječna neto plaća
u srpnju isplaćena u Zagrebu, 8597 kuna, dok je 2500 kuna niža
primanja – prosječnih 6067 kuna – imala slabo razvijena
Virovitičko-podravska županija u kojoj je zaposleno oko 24 tisuće
osoba.
U Zagrebu je u lipnju bilo zaposleno oko 343 tisuće osoba, bez
onih koji rade u obrtu i slobodnim profesijama. Više od stotinu
tisuća zaposlenih imaju još samo tri županije, i to
Splitsko-dalmatinska 162 tisuće radnika, Zagrebačka 128 tisuća i
Primorsko-goranska 114 tisuća. Više od 7000 prosječne neto plaće
imale su još Zagrebačka županija (7231 kunu) te
Primorsko-goranska županija gdje su prosječna primanja poskočila
na 7230 kuna. Vrlo blizu granici od 7000 kuna je i Karlovačka
županija s prosječnim primanjima od 6908 kuna, a Karlovčani su za
stotinjak kuna jači i od Istarske županije.
Općenito, slabije razvijene kontinentalne županije imaju
prosječne neto plaće od 6200 do 6300 kuna, sjeverozapadne
županije od 6500 do 6600 kuna, slično kao i dubrovačko područje
te Šibensko-kninska županija. Zadarska i Splitsko-dalmatinska
županija su nadomak 6800 kuna. Prema djelatnostima, na godišnjoj
razini po rastu plaća prednjače informacije i komunikacije
(+9,2%), obrazovanje (+8,2%) te djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane (+8,5%). Kako je država veliki
poslodavac, rast plaća u svim županijama poguralo je i povećanje
osnovice u javnim službama za četiri posto od početka godine.
Najmanji broj zaposlenih ima Ličko-senjska županija, oko 16
tisuća, a njihove su prosječne plaće za lipanj bile 6621 kunu.
Samo dvije županije, Varaždinska i Istarska, imaju stopu
nezaposlenih nižu od četiri posto, i to 3,4% u Varaždinskoj i
3,8% u Istarskoj. Još četiri županije središnje Hrvatske i Grad
Zagreb imaju stopu nezaposlenosti manju od pet posto, i to 4,3%
Krapinsko-zagorska, 4,6% Zagrebačka i Koprivničko-križevačka, a
Međimurska i Grad Zagreb 4,8%. Bez posla je potkraj lipnja bio i
svaki deseti ili jedanaesti radno aktivni stanovnik
Splitsko-dalmatinske, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske,
Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. U odnosu na
početak godine, nezaposlenost se ipak smanjuje u svim županijama,
a najbrže u jadranskima. Najveća je nezaposlenost u
Virovitičko-podravskoj županiji, 14,3 posto.