U Čakovcu je danas u Razvojno-edukacijskom centru za metalsku jezgru održana panel diskusija na temu 2021. - europska godina željeznice, te 161 godine od prve željeznice u Hrvatskoj.
Panel je održan u suradnji Međimurske županije i Saveza za željeznicu, koji već 13 godina radi na promoviranju dobrih praksi i poticanju noviteta na željeznici u Hrvatskoj, i drugi je u nizu događanja koje će se organizirati u povodu Europske godine željeznice.
U ime Međimurske županije kao jednog od domaćina panela, župan Matija Posavec je naglasio da je Međimurje pravo mjesto za ovakav događaj, jer je prije 161 godinu prva pruga u Hrvatskoj prolazila upravo našim krajem, trasom Pragersko-Čakovec-Kotoriba-Velika Kaniža. – Za željeznički promet u Međimurju danas važne su dvije stvari – prijelomni trenutak razvoja cijelog sjevera Hrvatske bit će projekt izgradnje brze pruge Kotoriba-Čakovec-Varaždin-Zaprešić-Zagreb, a iako neće moći bez financiranja iz europskih fondova, investicije su u tom kontekstu već krenule. Pruga se sanira, sa željom da se kroz Međimurje razvije brzina vlakova do 100 kilometara na sat, a istovremeno se odvijaju i zahvati na željezničkim postajama i kolodvorima, istaknuo je Matija Posavec.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Čakovec je stigao i načelnik sektora za željezničku infrastrukturu Milan Vuković, koji je najavio da je Vlada Republike Hrvatske upravo danas usvojila pismo sektorske politike, kao osnovni temeljni dokument na kojem će se temeljiti reforma željezničkog sektora. – Svima nam je poznato da željeznički sektor zaostaje za ostalim prometnim modelima i u tom smislu će se u narednom periodu staviti naglasak na njegov razvoj i financiranje – i kako bi sustigao ostale prometne modele, i kao osnova najavljenog europskog zelenog plana, kazao je Milan Vuković.
Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić istaknuo je da oni nikad nisu odustali od pruge kroz Međimurje.
– Prva faza obnove završava, a ujesen krećemo dalje prema Kotoribi, te bi u narednih nekoliko godina trebala čitava biti obnovljena. Želja nam je da se napravi bolja međugranična suradnja sa Slovenijom i Mađarskom i da se u konačnici pruga elektrificira jer ćemo samo na taj način doći do učinkovitije pruge, odnosno zaštititi ovaj lijepi okoliš, kazao je Darko Barišić. Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić naglasio je da se radi na popularizaciji željezničkog prijevoza, pa će ovog ljeta, nakon više od 30 godina, u Hrvatsku stići niz turističkih vlakova, iz Praga, Bratislave, Beča, Budimpešte, a do kraja godine stići će i sedam novih elektromotornih vlakova.
– Danas imamo samo 28 novih klimatiziranih vozila i izuzetno je teško sa starim vozilima osiguravati konkurentnost i kvalitetu prijevoza, ali do kraja 2023. godine doći će ukupno 33 nova elektromotorna vlaka, a do kraja 2024. još sedam dizel-električnih, najavio je Željko Ukić.
No, panelisti nisu mogli izbjeći kritike da stanovnici Međimurja sva ova obećanja slušaju već dugi niz godina, a da se do Zagreba nikad nije putovalo duže, na što su kazali – problema smo svjesni, ali danas je prijelomni trenutak i do 2030. godine planira se u željeznice uložiti oko 33 milijarde kuna.
U diskusiji su sudjelovali i dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan, predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić, te voditelj pogona Čakovec u tvrtki Održavanje vagona Zagreb Mladen Hubzin.